U Hrvatskoj zasad nema potvrđenih oboljelih od koronavirusa, privremeno nazvanog 2019-nCoV, a osim u Italiji, bolest se od europskih zemalja pojavila u Francuskoj, Njemačkoj, Finskoj, Španjolskoj, Švedskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Belgiji i Rusiji.

Koliko je 2019-nCoV smrtonosan, prema trenutno dostupnim informacijama ne može se sa sigurnošću utvrditi, ali preliminarni nalazi upućuju na to da je manje smrtonosan od koronavirusa SARS-CoV koji se pojavio krajem 2002. godine u Kini. U razdoblju od osam mjeseci 33 države su prijavile više od 8000 slučajeva zaraze SARS-om. Tada je umrla jedna od deset zaraženih osoba.

Mjesta za paniku nema, ali ima za pojačan oprez

Iako potječe od životinja, 2019-nCoV se sada širi s osobe na osobu. Lakoću i uspješnost širenja virusa među ljudima prema trenutno dostupnim epidemiološkim podacima nije moguće utvrditi, a izgleda da se virus uglavnom prenosi kapljičnim putem pri kihanju i kašljanju.

Vrijeme između izlaganja virusu 2019-nCoV i pojave simptoma bolesti, ili vrijeme inkubacije, prema trenutnim procjenama traje između dva i dvanaest dana. Vjeruje se da su ljudi najzarazniji kada pokazuju simptome nalik gripi, ali postoje naznake da neki ljudi mogu prenijeti virus bez razvijanja simptoma ili prije njihovog izbijanja.

Za ovaj virus nema jasnih dokaza da se bolest može prenijeti prije pojave simptoma, kao što je to u slučaju ospica, ali potvrdi li se ovaj podatak, to će otežati rano otkrivanje zaraze 2019-CoV.

Gdje se možemo testirati ako sumnjamo na zarazu?

Testiranje je vrlo važno jer ako se zaraženim osobama na vrijeme dijagnosticira zaraza i provedu stroge mjere kontrole zaraze, vjerojatnost uspješnog prijenosa s čovjeka na čovjeka među europskim stanovništvom je niska. Sustavna provedba mjera za prevenciju i kontrolu pokazala se učinkovitom u kontroli virusa SARS-CoV i MERS-CoV.

Prevencija zaraze

Trenutno ne postoji cjepivo protiv koronavirusa, pa tako ni protiv 2019-nCoV. Zato je važno spriječiti infekciju ili njeno daljnje širenje.

Kako prati/dezinficirati ruke?

Ključno za sprječavanje širenja zaraze, kao i kod prehlade ili gripe, je pranje i dezinfekcija ruku. Ruke treba prati često i temeljito sapunom i vodom najmanje 20 sekundi. Kada sapun i voda nisu dostupni, možete koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 60 posto alkohola.

Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta. Stoga ih nemojte dirati neopranim rukama.

Općih pravila o higijeni ruku i hrane važno je uvijek se držati, osobito ako putujete u krajeve u kojima postoji veća mogućnost zaraze ili sumnjate da biste mogli doći u kontakt sa zaraženom osobom.

Kao i kod svake zaraze koja se širi kapljičnim putem, a kako se ne bi kontaminirali predmeti i ljudi s kojima zaraženi dolaze u kontakt, važno je usta ne prekrivati rukom, nego kihati i kašljati u lakat.

Trebaju li nam kirurške maske?

Kirurške maske sprječavaju širenje infekcije s bolesnih ljudi na druge. Kirurške maske su manje učinkovite u zaštiti ljudi koji nisu zaraženi. Za uobičajeni socijalni kontakt s oboljelim dovoljna je kirurška maska i održavanje udaljenosti najmanje metar od bolesnika.

Što učiniti ako se nađemo u bliskom doticaju sa zaraženom osobom?

Ako se tijekom zadnjih 14 dana bili u bliskom kontaktu s oboljelim od 2019-nCoV, izuzetno je važan aktivni nadzor u samoizolaciji, što znači ostanak doma, mjerenje tjelesne temperature jednom dnevno i svakodnevno kontaktirati s nadležnim epidemiologom. Ako osoba pod zdravstvenim nadzorom razvije znakove respiratorne bolesti, epidemiolog koji provodi nadzor postupit će u skladu sa sumnjom na 2019-nCoV (dogovara se transport u bolnicu radi dijagnostike i liječenja), a kontakti se stavljaju pod zdravstveni nadzor. Ako osoba po završetku zdravstvenog nadzora ne razvije simptome respiratorne bolesti, epidemiolog šalje obavijest o završetku zdravstvenog nadzora nadležnim ustanovama.

Kako dezinficirati površine?

Važna je i dezinfekcija površina putem kojih bi se mogli širiti virusi. Kemijska dezinfekcijska sredstva koja mogu ubiti koronavirus temelje se na izbjeljivaču, kloru, otapalima, 75-postotnom etanolu, octenoj kiselini i kloroformu.

Što napraviti u slučaju sumnje na zarazu?

Koliko je poznato, virus može uzrokovati blage simptome slične gripi poput povišene tjelesne temperature, kašlja, otežanog disanja, bolova u mišićima i umora. U težim slučajevima javlja se teška upala pluća, sindrom akutnog otežanog disanja, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt pacijenta. Osobe koje boluju od kroničnih bolesti podložnije su težim oboljenjima.

Djeca, starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (poput povišenog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa, poremećaja jetre i bolesti dišnih puteva) općenito imaju veći rizik od razvoja težih simptoma zaraznih bolesti. S obzirom na to da se radi o novoj bolesti te su dostupni podaci nepotpuni, još nije poznato koje skupine ljudi imaju teži ishod zaraze virusom 2019-nCoV.

Kako se liječi?

Za ovu bolest ne postoji posebno liječenje. Pristup liječenju pacijenata s infekcijama vezanim uz koronavirus je liječenje kliničkih simptoma (npr. povišene temperature).

Štiti li nas ovogodišnje cjepivo protiv gripe od virusa 2019-NCOV?

Virus gripe i 2019-nCoV su vrlo različiti i cjepivo protiv sezonske gripe ne štiti od bolesti uzrokovane virusom 2019-nCoV. Međutim sezona gripe u Europi još traje, a cjepivo je najbolja dostupna zaštita od nje.

Pomažu li nam antibiotici?

Antibiotici ne djeluju protiv virusa, već samo protiv bakterija, a trenutno nema znanstvenih dokaza da uporaba antivirusnih lijekova sprječava infekciju koronavirusom.

Što ako sumnjamo na zarazu virusom 2019-NCOV?

Ukoliko vaš liječnik smatra da se trebate testirati na 2019-nCoV, uputit će vas u daljnji postupak. Trenutno se dijagnostika provodi samo u Klinici za infektivne bolesti u Zagrebu.

Više detalja o koronavirusu te opasnostima i mjerama zaštite u prometu predmeta i ljudi potražite na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.