Dok svjedočanstva ljudi pogođenih dugotrajnim Covidom bujaju od pandemije - navodeći uporne simptome umora ili čak jakih bolova - nova je studija upravo otkrila podrijetlo tog dugotrajnog stanja. Ovo otkriće koje daje nadu u mogućnost razvoja ciljanog liječenja
Od eksplozije koronavirusa u ožujku 2020., mnogi ljudi zaraženi tim virusom prijavili su da pate od ponavljajućih simptoma koji značajno utječu na njihov svakodnevni život, nekoliko tjedana ili čak mjeseci nakon što su se razboljeli. Naime, prema brojkama Santé Publique France 2 milijuna ljudi patilo je od stanja dugog covida krajem 2022. A znanstvenicima do sada nedostatak perspektive na patologiju nije dopuštao da točno odrede podrijetlo tog stanja.
Ali znanstvenici sa Sveučilišta Cambridge i Oxford sada ga mogu objasniti, a njihovi rezultati objavljeni su u časopisu Nature Immunology početkom ožujka.
Dugi covid: problemi povezani s razinom željeza u krvi
Umor, bol, poteškoće s disanjem ili dugotrajni problemi: ako četiri tjedna nakon infekcije koronavirusa patite od dugotrajnih simptoma, vjerojatno vas je pogodio 'dugi covid', dugotrajno bolesno stanje čije je podrijetlo do sada bilo nepoznato. Ali engleski su istraživači možda su riješili ovu misteriju.
'Analiza višestrukih uzoraka krvi i kliničkih informacija prikupljenih tijekom razdoblja od 12 mjeseci nakon infekcije pokazali su se neprocjenjivima jer su nam dali važne i neočekivane uvide u to zašto, kod nekih nesretnih ljudi, početnu infekciju sa SARS-CoV-2 prate mjeseci postojanih simptoma', objasnio je Ken Smith, voditelj studije s Instituta za terapijsku imunologiju i zarazne bolesti Cambridge.
A sve bi se moglo objasniti komplikacijama povezanim s našom razinom željeza u krvi. 'Problemi povezani s razinama željeza u krvi i sposobnošću tijela da regulira ovu važnu hranjivu tvar nakon infekcije SARS-CoV-2 mogli bi biti ključni okidač za dugotrajni covid,' navode znanstvenici.
Posebno izražen manjak željeza u krvi zabilježen je kod pacijenata s covidom koji je potrajao nekoliko mjeseci. Ali kako to objasniti? 'Željezo je uglavnom potrebno za prijenos i korištenje kisika, a nedostatak željeza rezultira smanjenom sposobnošću tijela da transportira kisik do stanica. To može uzrokovati umor, glavobolju, vrtoglavicu, otežano disanje,' navode znanstvenici.
Ova nova otkrića mogla bi objasniti zašto su uporni umor ili problemi s disanjem uobičajeni simptomi dugotrajnog covida.
Trajna upala koja koči ozdravljenje tijela
Engleski znanstvenici također su otkrili da tijelo nije u stanju vratiti normalnu razinu željeza u krvi, posebno zbog ukupne upale uzrokovane infekcijom koronavirusom.
'Iako smo otkrili da je tijelo pokušalo riješiti nedostatak željeza i posljedičnu anemiju proizvodnjom više crvenih krvnih stanica, nije to činilo osobito učinkovito u slučaju uporne upale', objasnila je istraživačica Aimee Hanson.
Naime, kada smo bolesni, naša imunološka obrana je na oprezu, zasjenjujući ostatak tijela. 'Znanstvenici su otkrili da se stalna upala – prirodni dio imunološkog odgovora na infekciju – i niske razine željeza u krvi, koje pridonose anemiji i ometaju proizvodnju zdravih crvenih krvnih stanica, mogu primijetiti dva tjedna nakon covida kod osoba kod kojih je dugotrajni covid detektiran nekoliko mjeseci kasnije”' stoji u istraživanju.
Osim toga, zaraženo tijelo reagira eliminacijom željeza iz naše cirkulacije. 'To nas štiti od potencijalno smrtonosnih bakterija koje hvataju željezo u krvotoku i brzo rastu. Međutim, ako to traje dulje vrijeme, ima manje željeza za crvena krvna zrnca, pa se manje kisika transportira učinkovito, što utječe na metabolizam i proizvodnju energije, te za bijele krvne stanice, koje trebaju željezo za normalno funkcioniranje,' kaže profesor Hal Drakesmith.
U konačnici, riječ je o kombinaciji problema povezanih sa željezom, uz dodatak stalne upale, koja gura tijelo u začarani krug koji ga sprječava u ozdravljenju. 'Nije nužno da pojedinci nemaju dovoljno željeza u svojim tijelima, samo je ono zarobljeno na pogrešnom mjestu. Ono što nam treba je način da ponovno mobiliziramo željezo i vratimo ga u krvotok, gdje će biti korisnije crvenim krvnim stanicama”' objašnjava autorica studije Aimee Hanson.