Ako želite prestati pušiti ili smršavjeti, potrebna vam je samodisciplina. Ako želite uspjeti u određenom poslu ili uštedjeti određenu svotu novca, i opet vam je potrebna samodisciplina. Zapravo, uzimajući u obzir brojna istraživanja, kao i savjete uglednih psihologa, samodisciplina je jedna od najvažnijih vještina u životu. Čovjeku je uvijek najteže pobijediti samoga sebe, a da bi u tome uspio, samodisciplina je ključna.

Iako to većina ljudi zna, malo ih se može pohvaliti stvarnim posjedovanjem samodiscipline. 'Teško je oduprijeti se iskušenju… Ako si postavite ciljeve i ako ste kao ostali ljudi, vjerojatno ćete shvatiti da ono što vas sprečava da ostvarite te ciljeve nije činjenica da su fizički nemogući, već nedostatak samodiscipline da ne odustanete. Fizički je moguće smršavjeti. Fizički je moguće više vježbati. No oduprijeti se iskušenju - to je teško', pojasnio je Daniel Goldstein, bihevioralni ekonomist. Budući da se već godinama bavi proučavanjem povezanosti financija i ljudskih emocija te procesa donošenja odluka, Goldstein dobro zna o čemu govori.

Alati za dobrovoljno odricanje

U teoriji, samodisciplina ne izgleda posebno složeno, ali cijelu stvar komplicira briljantni ljudski mozak koji nalazi najrazličitija i vrlo uvjerljiva opravdanja zašto od nečega trebamo odustati. Jedna od taktika kojom se može 'doskočiti' takvoj strategiji mozga je donošenje odluka hladne glave ili, kako to u psihologiji zovu - alati za dobrovoljno odricanje. Obvežemo se sami sebi dok smo u normalnom stanju, a potom tu odluku primijenimo kada smo u tzv. vrućem stanju. Uzmimo za primjer prestanak pušenja: i prije nego što prestanete, znate da će vas vući velika želja prema cigareti. Tada, dok niste pod utjecajem te želje, objasnite sami sebi zašto prestajete pušiti i napravite plan ponašanja koji će vas prisiliti da se držite vlastite odluke. I kad se takva situacija pojavi i kad 'niste svoji', jednostavno primijenite pripremljeni plan i držite ga se. Zvuči jednostavno, zar ne?

U praksi, to je sve samo ne jednostavno. 'Iskušenju se, među ostalim, teško oduprijeti jer je to zapravo neravnopravna borba između sadašnjeg i budućeg 'ja'. Budimo iskreni, sadašnje 'ja' je sadašnje. Ono ima kontrolu. Trenutno ono ima moć… A buduće 'ja' nalazi se negdje daleko. Ono je u budućnosti. Slabo je… Nema nikoga tko bi podupro buduće 'ja'. I tako sadašnje 'ja' može potući sve njegove snove. Dakle, vodi se ta bitka između dva 'ja' i treba nam dobrovoljno odricanje kako bi borba između dvaju 'ja' bila ravnopravna', napomenuo je Goldstein tijekom svojega vrlo zapaženog govora na TED konferenciji.

Dodaje da se njemu osobno alati za dobrovoljno odricanje sviđaju, ali muče ga dvije brige oko takvog koncepta samodiscipline: 'Prvo je što kad koristite jedan od tih alata, to je stalni podsjetnik da nemate samokontrolu. Samo si govorite - bez tebe, ja sam ništa, nemam samodiscipline. I onda, ako ste ikad u situaciji da nemate spreman alat za dobrovoljno odricanje, kažete si - o Bože, ova mi osoba nudi krafnu, a ja nemam obrambeni mehanizam, pa je samo pojedete. Ne sviđa mi se kako to oduzima moć… Drugi problem s tim alatima je što se uvijek možete izvući iz njih. Možete pronaći prilično realno objašnjenje zašto nešto baš u tom trenutku ne možete napraviti…Mislim da je samodisciplina nešto kao mišić. Što ga više vježbate, to će biti jači.'

Ne možemo vjerovati da ćemo biti stariji

Goldstein već desetak godina radi na pronalasku drugih načina za promjenu odnosa ljudi prema budućem 'ja' i to bez korištenja alata za dobrovoljno odricanje. 'Posebno me zanima odnos prema budućem financijskom 'ja'. To je goruće pitanje. Govorim o štednji. Znači, štednja je klasični problem dvostrukog 'ja'. Sadašnje 'ja' uopće ne želi štedjeti. Ono želi trošiti. Dok buduće 'ja' želi da sadašnje 'ja' štedi. Dakle, to je gorući problem', naglašava poznati bihevioralni ekonomist.
U čemu je zapravo problem? Njegova suština vjerojatno se krije u izjavi filozofa Parfita - možda zanemarujemo svoje buduće 'ja' zbog nekog promašenog vjerovanja ili zamišljanja. 'Time želi reći da možda nekako ne vjerujemo da ćemo ostarjeti ili da možda ne možemo zamisliti da ćemo jednog dana biti stari. U jednu ruku, to zvuči smiješno. Naravno da znamo da ćemo ostarjeti. No postoje li stvari u koje vjerujemo i ne vjerujemo u isto vrijeme?' pita se Goldstein.

To ga je ponukalo da sa svojim kolegama provede čitav niz pokusa koristeći računalne programe u sklopu kojih su postarali ljude kako bi im približili iskustvo starosti. Cilj je bio pokazati ispitanicima kako će se osjećati i što će sve doživljavati u starosti te kako će to izgledati ako ne budu imali dovoljno novca. 'Ljudi se motiviraju putem emocija… Pokušavamo provjeriti hoće li pomaganje mašti gledanjem u lice budućeg 'ja' promijeniti ponašanje ljudi u vezi ulaganja i štednje', pojasnio je Goldstein.

Samodisciplina se trenira

Njegovi pokusi su upalili – ljudi su počeli mijenjati navike i postali su puno samodiscipliniraniji kada su na određeni način iskusili svoje buduće 'ja'. 'Vaše današnje odluke odredit će vaše blagostanje. A to se lako zaboravlja. Ova upotreba virtualne stvarnosti nije samo dobra da postara ljude. Ima programa koje možete nabaviti da biste vidjeli kako bi ljudi izgledali ako puše, ako se previše izlažu suncu, ako se udebljaju i tako dalje... Postoje aplikacije koje možete kupiti na pametnim telefonima za nekoliko dolara, koje rade istu stvar…' savjetuje Goldstein.

Dakle, samodisciplina je vještina koja se i uči te što je više trenirate, ona postaje savršenija, baš kao i tijelo tijekom vježbanja. Ako vam nedostaje motivacije, možete se poslužiti trikovima uz pomoć kojih ćete barem naslutiti kako ćete se osjećati u budućnosti ako se u sadašnjosti odreknete nečega što vam trenutno pruža zadovoljstvo, ali će vam u budućnosti štetiti. Vaše buduće 'ja' bit će vam vrlo zahvalno.