Pompeji, odnosno tamošnji arheološki park nadomak Napulja od otkrića je vjerojatno najvažniji turistički 'proizvod' južne Italije. Nedavno restaurirana kuća bogatih trgovaca vinom sada bi trebala dodatno rasvijetliti način života u gradu kojeg je 79. godine uništila erupcija Vezuva, posebno njegovih bogatijih slojeva koji su očito bili otvoreni prema svim užicima ovoga svijeta
Nedavno je, naime, nakon dvadeset godina zatvorenih vrata i sedam godina restauratorskih i konzervatorskih radova, ponovo otvorena vila Vettii, nekad vlasništvo dvojice muškaraca koji su od oslobođenih robova ušli u krug najbogatijih stanovnika Pompeja. Prizori su spektakularni, toliko da bogato oslikanoj kući neki tepaju kao 'antičkoj Sikstinskoj kapeli'. Doduše, sadržaj slika na zidovima kuće i nađenih skulptura miljama je daleko od biblijskih motiva vatikanske kapele.
vezane vijesti
Kuća poznata kao La Casa Dei Vettii izvorno je otkopana između 1894. i 1896., ali je nakon više od stotinu godina posjeta zbog restauratorskih radova zatvorena 2016., da bi sada bljesnula u punom sjaju. Ispunjena je slikama i kipovima izrazito erotske tematike. Sada je to sve dato na uvid posjetiteljima kao živi muzej koji prikazuje luksuz u kojem je živjela rimska elita u Pompejima.
'Kuća Vettii donosi priču o rimskom svijetu, to je muzej rimskog duha. Sadrži mitološke freske i skulpture od bronce i mramora iznimne umjetničke kvalitete, a koji pokazuju složeni odnos između grčkih izvornika i rimskih kopija, ali i ekonomski i društveni život grada', objavio je prigodom otvorenja direktor arheološkog parka Pompeji Gabriel Zuchtriegel.
On u svom članku ističe da vlasnici, koji su napredovali od ropstva do bogatstva, svjedoče društvenoj mobilnosti koja je u ranijim fazama Rimskog carstva i antike bila nezamisliva.
'Njihovo bogatstvo potječe od trgovine poljoprivrednim proizvodima s područja oko Pompeja, ali se čini da je njihova kuća istodobno bila i mjesto prostituiranja grčke robinje koja je pripadala najizrabljivanijim slojevima društva', kaže Zuchtriegel.
Pretpostavka o prostituciji potvrđena je natpisom otkrivenim na zidu vestibula, odnosno ulazne dvorane. Tu se spominje žena po imenu Eutihija (Eutychis), 'Grkinja ljubaznog ponašanja', koja se nudila za dva bakrena novčića. Njezine odaje bile su u dijelu kuće u kojem su živjeli robovi, u sobi iza željeznih vrata koja su osiguravala da tamo mogu ući samo odrasle osobe.
U kakvom su odnosu bili vlasnici kuće koji nisu imali druge obitelji, teško je reći. Nosili su isto prezime po kojem je nazvana i kuća, imena su im Aulus Vettius Conviva i Aulus Vettius Restitutus. No, Zuchtriegel je u intervjuu Guardianu rekao da je relativno mala vjerojatnost da su bili braća jer su srodnici koji su završavali u roblju obično razdvajani, a pogotovo da su se obitelji koje su završavale tko zna gdje ponovo spajale stjecanjem slobode. Tako ostaje mogućnost da su bili prijatelji, ili možda ljubavni partneri. Rimljani su bili daleko liberalniji prema homoseksualnosti nego što su to bile neke kasnije civilizacije, uključujući i dijelove današnjih društava. Stoga ne bi bilo čudno da su dvojica trgovaca bili u nekoj vrsti istospolnog braka.
Kuća se sastoji od prekrasnog, zidovima ograđenog vrta, peristila, u kojem je izgrađen složeni sustav vodovodnih cijevi i malih fontana. Vrt je okružen klasičnim rimskim stupovima, ali i skulpturama među kojima je uistinu jedinstveni primjerak kip Prijapa, boga plodnosti i muških genitalija. Kako se može i očekivati, boga je prikazan s izrazito velikim penisom u punoj erekciji. I na slikama ima prikaza istog boga, u sličnoj pozi.
Pored toga, kuća izgrađena u drugom stoljeću prije Krista ukrašena je cijelim nizom freski naslikanih vrlo živim bojama s mitološkim i erotskim motivima, koje su prošle dugi proces restauracije, najviše skidanja sloja voska koji je u prošlosti nanesen jer se vjerovalo da se stare slike tako mogu zaštititi. Zbog toga se ovaj zahvat smatra jednim od najsloženijih restauratorskih poslova u posljednjih nekoliko desetljeća.
Najvažniji takav dio svakako je 'Soba kupida' u predvorju. Na slikama su prikazani pjesnici okruženi muzama i satirima koji sviraju, a na donjem dijelu zidova su različite svećenice, amazonke i druga mitološka bića, scene prinošenja žrtve božici Dijani, i duša koje beru cvijeće. Soba je dobila ime po nizu kupida na frizu, koji se bave raznim zanatima, prodajom cvijeća i vijenaca, proizvodnjom parfema, zlatarstvom, pranjem rublja, pečenjem kruha, berbom grožđa... Cijela atmosfera slike je vrlo razigrana, a kupidi kao da se nadmeću u dobrom raspoloženju.
Sada će sve to i mnogo toga drugog biti na uvidu svim posjetiteljima najvažnijeg arheološkog parka iz vremena Rimskog carstva, a uz prikladnu rasvjetu i mogućnost šetnje kroz prostor kojim se nekad kretala pompejska gradska elita sigurno će postati jedna od najvećih atrakcija na nalazištu.
