U Dubrovniku je 18. svibnja 1711. rođen Josip Ruđer Bošković, poznati hrvatski znanstvenik koji se bavio matematikom, astronomijom i geodezijom, velikan hrvatskog izumiteljstva, čiju će godišnjicu rođenja Republika Hrvatska i brojne znanstvene i društvene institucije tijekom 2011. godine obilježiti brojnim manifestacijama i događanjima
Bošković je rođen kao sedmo dijete majke Pave, iz bogate trgovačke obitelji Bettera, i oca Nikole Boškovića, trgovca porijeklom iz Orahovog Dola. Osnovno obrazovanje je stekao u Dubrovniku, a sa 15 godina odlazi u Rim, gdje stupa u isusovački Collegium Romanum. Godine 1732. završio je filozofiju, a nedugo potom i teologiju. Po svršenom studiju teologije zaređen u svećenika i stupio je u isusovački red. Godine 1740. postaje profesor matematike.
Ruđer Bošković bavio se mnogim matematičkim problemima, beskonačno malim veličinama, logaritmima negativnih brojeva, problemom tijela maksimalne atrakcije itd.
Bavio se i astronomijom. Zamišlja zvijezde kao veća ili manja od Sunca. Njegova atomistika predvidjela je zvijezde s vrlo gustom i vrlo razrijeđenom materijom, divove i patuljke, koji su otkriveni tek u 20. stoljeću. Zvjezdarnica u Breri blizu Milana, za koju je izradio planove, bila je najmodernija u to doba.
Kao i Einstein smatra brzinu svjetlosti konstantnom. Po njemu je sve relativno, kako prostor, tako i vrijeme.
Bošković se, iako svećenik, zalagao za Kopernikov sustav.
Bavio se i optikom, geodezijom i teorijom atoma. Prema njemu je nazvan jedan krater na Mjesecu.
U ovoj rubrici svaki tjedan možeš pročitati neku zanimljivost ili otkačenu činjenicu kojom možeš iznenaditi svoje vršnjake, ali i one puno starije!
