Opiti se namrtvo svake subotnje večeri, postao je običaj sve većeg broja mladih Britanaca – a prije nego što se vrate na svoja radna mjesta u ponedjeljak ujutro. A znanstvenici u toj zemlji pronašli su moguće objašnjenje – stvarna dob odrastanja i zrelosti pomakla se na 24 godine.

Znanstvenici tradicionalno vjeruju da adolescencija počinje s pojavom puberteta i završava s kasnom tinejdžerskom dobi. Ali nova istraživanja, o čijim rezultatima govori Daily Mail, pokazuju da mozak nije do kraja razvijen sve do dvadeset i četvrte.

Legalno pijenje alkohola dopušteno je sa 18. No ovo istraživanje pokazuje da su mozgovi adolescenata manje sposobni nositi se s posljedicama pijenja i rizicima uzimanja opijata. Rezultat toga su mnoge nesreće i ozljede koje proizlaze kao rezultat nezrela ponašanja onih kojima je formalno dopušteno konzumirati alkohol. Engleski istraživači izračunali su da su tinejdžeri više no ikad izloženi izazovima konzumiranja alkohola, spolnih bolesti i drugih rizika te da se suočavaju s novim opasnostima, kao što su: razmjena seksualno eksplicitnih sadržaja mobilnim telefonima, internetsko zlostavljanje, ovisnost o internetu i rastuće nasilje

Engleska je tako na četvrtom mjestu ljestvice 40 najbogatijih zemalja, po broju trinaestogodišnjaka koji su već bili pijani. Ukupni rezultat za tih četrdeset zemalja govori da se svaki peti adolescent žestoko opija barem jednom tjedno.

Engleska također prednjači po broju seksualno aktivnih osoba u populaciji 13-15, a kada je riječ o djevojčicama, na prvim mjestima su Danska i Island.
Perspektive osamnaestogodišnjaka također su se drastično promijenile u odnosu na prije pedeset godina: tada je velik broj njih bio u braku i na putu da dobiju djecu.

'Za najveću generaciju mladih u povijesti svijeta, spoznaje o općem zdravlju adolescenata zabrinjavajuće je', komentira profesor George Patton sa Sveučilišta u Melbuourneu. Ovo posebno brine ako se zna da zdravstvenostanje u formativnoj dobi presudno utječe na psihofizičko stanje u ostatku života. Stoga znanstvenici iz Melbournea vide četiri moguće mjere za napredak: međunarodne komparativne studije njihova ponašanja, određivanje ciljeva za napredak njihova zdravlja, preventiva protiv gojaznosti i konzumacije opijata i sustavno promatranje i praćenje njihova napretka.

'Mladi donose energiju, inovaciju, produktivnost i napredak', zaključuje profesor Patton. 'Opće stanje njihova zdravlja trebala bi biti jedna od prioritetnih globalnih tema.'