Jeste li znali da se danas, 21. ožujka, obilježava hrvatski Dan migrene? Zahvaljujući nedavno osnovanoj Udruzi Migrena Hrvatska, ujedno prva posvećena istoj, a u sklopu kampanje 'Pričajmo o migreni' nastavlja se podizati svijest o toj neurološkoj bolesti, koja pogađa svaku sedmu osobu u svijetu, od čega i 400 tisuća građana Hrvatske. Pretpostavlja se da je broj oboljelih i veći, no, zbog neprepoznavanja simptoma, mnogi nemaju postavljenu dijagnozu, stoga i ne znaju da boluju od nje
Povodom hrvatskog Dana migrene, predsjednica Udruge Migrena Hrvatska, Krunčica Rakić, rekla je: 'Prepoznali smo važnost informiranja javnosti o tome što je uopće migrena i važnost edukacije o simptomima bolesti kako bi što više osoba koje žive s migrenskim poremećajima odlučilo potražiti liječničku pomoć i kako bi se postavila brža dijagnoza te, naposljetku, pružila najbolja moguća terapija i olakšao svakodnevni život.'
Svi oboljeli, ali i oni kojima još uvijek nije službeno potvrđena ova neurološka bolest, pozvani su da se uključe u rad udruge i podijele svoja iskustva i pitanja putem službenih kontakata udruge ili ključne riječi #pricajmoomigreni, a zahvaljujući kojoj će u suradnji s vodećim hrvatskim liječnicima, koji se bave liječenjem migrene, pripremiti prvi hrvatski priručnik o migreni, ujedno i jedinstven izvor informiranja o bolesti.
A što je zapravo migrena i kako se dijagnosticira, pojasnila je prof. prim. dr. sc. Darija Mahović Lakušić, dr. med., spec. neurologije iz Klinike za neurologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i KBC-a Zagreb: 'Dijagnoza migrene prvenstveno se temelji na kliničkom pregledu jer se, bez obzira na niz obrada, niti s jednom dijagnostičkom pretragom ne može postaviti dijagnoza ove bolesti. Migrena je klinička dijagnoza koja se može postaviti samo na temelju temeljitog razgovora s bolesnikom i uzimanjem detaljne anamneze.'
Simptom napadaja migrene obično je intenzivna, pulsirajuća glavobolja koja se, u 60 posto slučajeva, javlja na jednoj strani glave, a u 40 posto na obje strane, te se pogoršava kretanjem. Po međunarodnoj klasifikaciji glavobolja, dijelimo je na migrenu bez aure te migrenu s aurom.
'Aura prethodi glavobolji, a traje između 5 i 55 minuta. Najčešća je vidna aura, prilikom koje bolesnik opisuje ili gubitak dijela vidnog polja ili isprekidane linije, vidi užarene niti ili zvjezdice u vidnom polju. Uz taj oblik, bolesnik može imati i senzorne simptome, tipa utrnulosti ili mravinjanja pojedinog dijela tijela ili može imati smetnje govora, primjerice da ne može izgovoriti ili pogrešno izgovara neke riječi. Aura je obično razlog zbog kojeg se bolesnici javljaju specijalistu neurologu, s obzirom na to da ih to često uplaši. Nakon aure slijedi glavobolja, koja je pulsirajućeg karaktera te je obično praćena mučninom i povraćanjem', otkrila je Darija Mahović Lakušić, dodavši kako se dijagnoza postavlja ako je bolesnik do pregleda imao pet sličnih glavobolja koje bez lijekova traju do 72 sata, bol je umjerenog do znatnog intenziteta, pulsirajućeg karaktera, uz moguću mučninu i/ili povraćanje te fotofobiju i fonofobiju, a glavobolja se pogoršava fizičkom aktivnošću.
Za postavljanje dijagnoze migrene s aurom bolesnik treba imati barem dvije aure bilo kojeg tipa (vidne, senzorne ili smetnje govora) trajanja do 55 minuta.
Deset zanimljivih činjenica o migreni:
- Dijagnoza se često postavi kasno, tek oko 40. godine života oboljelog.
- Migrena najčešće počinje u pubertetu.
- Neliječena migrena može trajati čak 72 sata, odnosno puna tri dana.
- Zbog primjene akutne terapije za migrenu i kombiniranih pripravaka osoba može ući u
'začarani krug' i imati svakodnevnu glavobolju koja se naziva 'glavobolja uzrokovana
prekomjernom upotrebom lijekova'. - Poznato je da kofein sužava krvne žile te može spriječiti migrenski napadaj. Međutim,
prekomjerno uzimanje kofeina s vremenom dovodi do ovisnosti i porasta frekvencije
glavobolje. - Migrena je nasljedna i obično bolesnik ima krvnog srodnika s migrenskom glavoboljom.
- Migrena je tri puta češća u žena.
- Procjenjuje se da u Europi na godinu zbog migrene nastane oko 160 milijardi eura
troškova. - Samo trećina troškova nastalih zbog migrene odlazi na njezino liječenje, a čak dvije
trećine ukupnih troškova odlaze na troškove bolovanja. - Depresija, tjeskoba i problemi sa spavanjem često se javljaju kod oboljelih od migrene.
Osoba treba odmah zatražiti liječničku pomoć ako osjeti iznenadnu i izrazito bolnu glavobolju kakvu nikada prije nije osjetila, glavobolju popraćenu vrućicom, ukočenim vratom, mentalnom konfuzijom, konvulzijama, dvoslikama, slabošću ili utrnulošću, poteškoće s govorom, paralizu ili slabost u jednoj ili objema rukama i/ili na jednoj strani lica. Čak i ako je osoba u anamnezi imala glavobolje, potrebno se obratiti svojem liječniku ili nekom drugom zdravstvenom djelatniku ako se promijeni obrazac ili ako se glavobolje iznenada promijene.
Kada je riječ o liječenju migrene, prvi korak samo u kontroliranju iste jest pokušati otkriti okidače i, ako je moguće, izbjegavati ih. Zdrav način života, primjerice ograničavanje stresa, pravilna prehrana i dovoljno sna, vrlo su važni za izbjegavanje uobičajenih okidača i mogućnost smanjenja broja napadaja migrene. Točni uzroci migrene nisu posve poznati, međutim vjeruje se da promjene u kemijskom sastavu i živčanim stanicama u mozgu mogu igrati ulogu u razvoju tog stanja.
'Važno je javiti se neurologu na pregled, osobito ako su intenzivne glavobolje češće od četiri dana mjesečno. Takvi pacijenti često zahtijevaju profilaktičku terapiju. To predstavlja svakodnevno uzimanje nekog lijeka, neanalgetika, kako bi se smanjili frekvencija i intenzitet tegoba. Takav pacijent trebao bi voditi dnevnik glavobolje. Treba zapisivati kada ju je osjetio, koliko je trajala i što je uzeo od lijekova te se javiti liječniku neurologu, koji bi na osnovi toga trebao prepoznati i preporučiti odgovarajuću terapiju', napomenula je Mahović Lakušić i objasnila razliku između akutne terapije, koja uključuje uzimanje lijekova tijekom napadaja migrene da se ublaže glavobolja i drugi simptomi povezani s migrenom, te terapije za prevenciju migrena.