Batat potječe iz tropskih područja Južne Amerike, specifičnog je slatkastog okusa te se može pripremiti na bezbroj načina - kao pire, pomfrit, skuhan na pari, pasiran, pirjan...

Sadržava mnoštvo ugljikohidrata, vitamina (A, C, E, B6) i minerala (Cu, Mn, K, Fe) te vrlo malo masti.

Iako je poznat i kao slatki krumpir, batat nije njegov srodnik, već pripada porodici slakovki (lat. Convolvulaceae).

Zanimljivo je da ga ljudi upotrebljavaju u prehrani najmanje 5000 godina, a i danas je široko raširena kultura u tropskim krajevima svijeta, no sve više i kod nas.

Evo zašto bismo trebali češće koristiti batat u prehrani:

Prirodan izvor elektrolita

Batat je dobar izvor kalija, elektrolita koji izbacujete znojenjem tijekom vježbanja. Tijelo se oslanja na kalij, koji nosi naboj, za slanje električnih signala između živaca, rekla je Holly Gilligan, registrirana američka dijetetičarka sa Sveučilišta Rochester Medical Center, piše The New York Times. On pomaže u održavanju aktivacije živaca, otkucaja srca i kontrahiranja mišića. Srednje velik kuhani slatki krumpir sadrži oko 350 miligrama kalija - oko 12 posto preporučene dnevne količine za prosječnu odraslu osobu!

Osim toga, također pomaže u održavanju zdravog krvnog tlaka. 'Tijelo neprestano pokušava održati kalij u ravnoteži s drugim elektrolitom: natrijem', rekao je Dave Bridges, biokemičar i izvanredni profesor prehrambenih znanosti na Sveučilištu Michigan. Natrij uzrokuje zadržavanje tekućine u tijelu, povećavajući volumen krvi; ako ima previše natrija, krvni tlak može postati nezdravo visok, objasnio je. Kalij potiče bubrege na izlučivanje natrija i također uzrokuje opuštanje krvnih žila.

Sadržava vrlo malo šećera

Slatki krumpir dobiva svoj prepoznatljivi okus od prirodnih šećera; a srednji slatki krumpir ima ga oko devet grama.

'To je oko četvrtina onoga što biste pronašli u običnom gaziranom soku', rekao je dr. Bridges.

Ali za razliku od slatkih napitaka, batat ima relativno visok udio dijetalnih vlakana (oko četiri grama po komadu). Ona daju puno posla probavi, što također usporava razgradnju šećera, rekla je Judy Simon, klinička dijetetičarka na Medicinskom centru Sveučilišta Washington u Seattleu. Hrana bogata vlaknima, uključujući batat, može čak potaknuti proizvodnju GLP-1, hormona koje oponašaju lijekovi poput Ozempica i Wegovyja, rekla je Simon. GLP-1 također potiče oslobađanje inzulina i usporava probavu, što pomaže da se dulje osjećate sitima.

Bogat je vitaminima i mineralima

Srednji batat sadrži više od 100 posto preporučene dnevne količine vitamina A - i to u obliku betakarotena, koji povrću daje njegovu prepoznatljivu narančastu boju. Osim toga, srednji slatki krumpir sadrži otprilike 20 posto preporučene dnevne količine vitamina C. Oba su vitamina snažni antioksidanti koji mogu neutralizirati slobodne radikale - nestabilne molekule kisika koje mogu oštetiti stanice i DNK, povećavajući rizik od raka i drugih bolesti. Vitamin A također je važan 'građevni blok' za proteine ​​unutar mrežnice koji otkrivaju svjetlost, što ga čini bitnim za vid, a tijelo treba vitamin C kako bi apsorbiralo željezo.

Slatki krumpir također sadrži visoke razine bakra i mangana, koje tijelo koristi za proizvodnju antioksidanata, dodaje dr. Bridges.

Želite imati lijepu kožu i kosu? Jedite batat

Razlog je to što je batat prepun vitamina C, neophodnog našem tijelu za stvaranje kolagena, proteina koji se nalazi u koži i kosi (kao i u mišićima, tetivama, ligamentima i kostima) te održava izgled. Dok tjelesna proizvodnja kolagena prirodno opada kako starimo, unos dovoljne količine vitamina C je važan kako bi se nastavila njegova proizvodnja što je više moguće.

Poboljšava imunološki sustav

Vitamin C koji sadržava batat također je važan za održavanje imunološkog sustava u vrhunskoj formi jer potiče proizvodnju bijelih krvnih stanica, boraca našeg tijela protiv infekcija. Iako to vjerojatno neće spriječiti da se nekad prehladite, studije pokazuju da bi moglo malo skratiti trajanje bolesti.

Pozitivno utječe na rad mozga

Smatra se da antioksidanti pomažu u sprječavanju slabljenja funkcije mozga povezanog sa starenjem i rizika od neurodegenerativnih stanja poput Alzheimerove bolesti i demencije, a batat ih ima nekoliko različitih vrsta, uključujući karotenoide i antocijane.

Savjet za kraj: Premda je dostupan u prodaji cijele godine, najbolji je u jesen ili početkom zime. Kako ga skladištiti? Čuvajte ga u papirnatim vrećicama na hladnom i suhom mjestu. Nemojte ga nikad držati u plastičnim vrećicama u hladnjaku jer će se osušiti i neće biti ukusan.