Gotova jela, hrana iz restorana u tvrtkama, restorani s brzom hranom... kada jedemo vani doista nije jednostavno izbjeći skrivenu sol u namirnicama. Sol je potrebna našem organizmu za normalno funkcioniranje - važna je za funkciju mišića, ali i živaca, no ključ je u odgovarajućoj količini soli jer posljedice prekomjernog unosa soli, odnosno posljedično unosa natrija koji se nalazi u soli, mogu biti kobne
Gotovo svatko od nas unosi najmanje dvostruko više soli nego što je našem organizmu potrebno, ne znajući da previše soli vodi do moždanog udara, srčanih bolesti i visokog krvnog tlaka.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje dnevnu konzumaciju soli manje od pet grama, što je nešto manje od čajne žličice, a našem je organizmu potrebno svega dva grama soli dnevno, ili nešto više od prstohvata. No, rijetki su oni koji se stvarno pridržavaju ovih preporuka jer iako možda hranu ne solimo dodatno, svaki gotovi ili polugotovi proizvod u sebi uvijek sadrži još i dodanu sol. Prosječni građanin u Hrvatskoj unosi 11,6 grama soli svaki dan (otprilike jedna jušna žlica) i time ozbiljno ugrožava svoje zdravlje. To dokazuje i činjenica da je arterijska hipertenzija, jedan od glavnih faktora za nastanak bolesti srca i krvnih žila, zabilježena kod čak 45,6% muškaraca i 43% žena odrasle dobi u Hrvatskoj, a njezin glavni uzročnik upravo je prekomjeran unos soli.
„Postoje dugoročne posljedice uslijed prekomjernog unosa soli putem hrane poput povišenog arterijskog krvnog tlaka, raka želuca, osteoporoze i bubrežnih kamenaca. Samo zbog povišenog tlaka šanse za moždanim udarom i srčanim zatajenjem značajno se povećavaju“, upozorava Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Stoga je ključno osvijestiti građane o posljedicama prekomjernog unosa soli, a u nastavku donosimo samo neke od njih.
Problemi s bubrezima
Prehrana s visokim udjelom natrija povećava rizik od stvaranja bubrežnih kamenaca jer povećava količinu kalcija u mokraći, što je ključni čimbenik za stvaranje kamenaca. Konzumiranjem sve većih količina soli tijelo zadržava više vode pokušavajući „otopiti“ natrij. U normalnim okolnostima tijelo uklanja višak tekućine i natrija filtrirajući krv kroz bubrege, no kada prehrana dugoročno sadrži puno natrija, povisuje se opterećenje bubrega volumenom tekućine i tlakom, što vodi oštećenju bubrega, čak i neovisno o učinku povećanog unosa soli na arterijski krvni tlak. U konačnici, može nastupiti zatajenje bubrega.
Visoki krvni tlak
Kako smo već napomenuli, kod ljudi čija prehrana sadrži puno soli postoji veći rizik od visokog krvnog tlaka. To se događa zato što sol potiče zadržavanje vode, što pak tjera srce da radi jače, a istovremeno djeluje na krvne žile koje su manje elastične, što dovodi do porasta arterijskog krvnog tlaka. Visoki arterijski krvni tlak uzrokuje zatajenje srca i druge kardiovaskularne bolesti, moždani udar, zatajenje bubrega, oštećenje vida i demenciju.
Osteoporoza
Natrij povećava izlučivanje kalcija mokrenjem. Konzumacija više od preporučene količine soli povećava rizik od razvoja osteoporoze jer se više mokri, a time gubi i više kalcija. Kada u krvi nema dovoljno kalcija, organizam ga počinje uzimati iz kostiju, a to može uzrokovati osteoporozu.
Rak želuca
Prekomjerni unos procesirane hrane štetan je i za želudac. Naime, hrana koja sadrži visoki udio soli može povećati izglede za obolijevanje od raka želuca za 10%, tvrde znanstvenici.
Zadržavanje vode u organizmu
Pri konzumaciji velike količine natrija dolazi do zadržavanja vode u organizmu, jer on na sebe veže tekućinu. Natrij može potaknuti zadržavanje vode u čitavom tijelu. Kod osoba koje već imaju prisutnu srčanu ili bubrežnu bolest ili predispoziciju za spomenute bolesti, može nastati edem, odnosno nakupljanje vode u mekim tkivima poput stopala, ruku i nogu. Jedna večer konzumiranja previše soli vrlo vjerojatno neće uzrokovati jače oticanje, ali tijekom vremena zadržavanje vode uzrokovano prehranom bogatom soli sigurno može rezultirati kroničnim nastajanjem edema.
Kako smanjiti unos soli
Stoga, iako volimo posegnuti za soljenkom i prije nego što probamo jelo, treba biti svjestan posljedica jer rizici prekomjernog unosa soli nisu nimalo bezazleni. Sve što moramo napraviti kako bismo ih spriječili je jesti manje soli i općenito pripaziti na prehranu. Manje solite hranu tijekom kuhanja, maknite soljenke sa stola, izbjegavajte gotovu ili polugotovu hranu. Smanjite konzumaciju slanih grickalica i odaberite proizvode s manjim udjelom natrija i većim udjelom kalija koji može suzbiti učinke viška soli i sniziti krvni tlak (neki od najboljih izvora kalija su banane, batat, špinat, avokado i rajčice).
No, nismo mi jedini krivci. Naime, više od 75% unesene soli nalazi se skriveno u prerađenoj hrani, kruhu i napitcima, mesnim i mliječnim proizvodima i prerađevinama, pa čak i u voćnim sokovima, mineralnim vodama, u dodacima prehrani koje kupujemo u trgovini, ljekarni ili drogeriji.
Dosoljavanje hrane na stolu i nečitanje deklaracija na hrani koju kupujemo povisuje rizik od prekomjernog unosa soli u organizam. Stoga izbjegavajte ili znatno smanjite konzumaciju procesirane i „brze hrane“ te pripazite na sadržaj natrija istaknut na pakiranjima namirnica koje kupujete.
Saznajte više na EU bira sigurnu hranu.
Prilog je napravljen u produkciji Tnative tima tportala u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA) i Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH) te ostalim partnerima kampanje EU bira sigurnu hranu.
