Društvo se okuplja prije zajedničkog ručka ili večere i odmah se postavlja pitanje što će se piti. Žene obično odabiru slađa pića, poput višnjevca, orahovca ili Baileysa, a muškarci različite rakije. A nakon obroka? Neki će posegnuti za kavom, drugi za jednom 'putnom'
Radi li se o običaju, pomanjkanju gastronomske kulture ili jednostavno uvriježenome ukusu, nije na nama da sudimo. Svatko ima pravo piti što hoće i kad hoće, a iz njegova subjektivnog kuta nije uopće važno uklapa li se to u pravila koja omogućavaju veći užitak u hrani ili ne. U odabir primjerenog vina uz jelo bolje se i ne upuštati.
vezane vijesti
Aperitivi i digestivi, pića koja se piju prije i poslije obroka, dva su kamena temeljca europske kulture pijenja i već dugo poboljšavaju iskustvo objedovanja. Iako finiji detalji ovih vrsta pića mogu ostati misterij mnogima, među kojima su, recimo, u pravilu i Amerikanci, oni imaju veliku društvenu važnost u mnogim nacijama, posebice u Francuskoj i Italiji.
Mnoga pića koja se uklapaju u ove kategorije bit će poznata svima. Radi se o popularnim aperitivima i dižestivima, uključujući vermut, amaro, sherry (vrsta andaluzijskog vina, koje se u nas prečesto brka s višnjevcem) te biljne likere i različita žestoka alkoholna pića. Razumijevanje osnova prvi je korak ka potpunom razumijevanju ovih kategorija, pa je dobro otkriti kako i kada uživati u ovim pićima, bilo da jedete vani, bilo kod kuće.
Pođimo od aperitiva. Pod tim se pojmom podrazumijeva alkoholno piće koje potiče apetit i priprema nepce za nadolazeći obrok. Aperitivi obično imaju nizak udio alkohola i u pravilu su suhog okusa, s tek povremenim daškom slatkoće. Više od samih karakteristika koje definiraju kategoriju, ove osobine pomažu svrsi aperitiva (stimuliranje nepca). S druge strane, konzumacija slatkih pića prije obroka smanjuje apetit za slanom hranom, kao što to čine i pića s visokim postotkom alkohola, koja također otupljuju okusne pupoljke.
Postoje različiti stilovi aperitiva, uključujući žestoka pića, vina i jednostavne koktele. Klasični aperitivi za početak obroka uključuju suhi sherry (ponavljamo – vino) i vermut, alkoholna pića s okusom anisa te pjenušava ili suha bijela vina. Žestokim alkoholnim pićima često se dodaju soda ili tonik kako bi se smanjio postotak alkohola i produljilo vrijeme ispijanja pića.
S druge strane, dižestivi se, kao što i samo ime sugerira, poslužuju nakon obroka kako bi se olakšala probava i smirio želudac. Ova pića općenito imaju više alkohola od aperitiva i obično su travnatog i/ili gorkog okusnog profila, iako neka imaju slađi, voćni okus. Uobičajene opcije uključuju konjak, armagnac, slatka sherry vina, desertna vina, porto i amaro. Kokteli na bazi viskija i burbona, kao što su Manhattan, Old fashioned i Sazerac, također su popularni izbori unutar kategorije dižestiva.
Dižestivi su već dugo popularni diljem svijeta, a određene vrste preferiraju se ovisno o regiji. U Francuskoj su najpopularniji konjaci, rakije i druge vrste eau de vie, u Italiji se preferiraju amaro i grappa, a u Španjolskoj alkoholno ojačana vina.
Na koncu, nije loše znati i nešto o tome kako poslužiti aperitive i dižestive. Aperitive treba konzumirati 30 do 60 minuta prije obroka, najbolje uz male slane zalogaje, kao što su krekeri i sirevi. Dižestive, s druge strane, treba poslužiti nakon završetka cijelog obroka, uključujući deserte i jela sa sirom. Kava i kokteli na bazi kave, kao što je irska kava, druga su popularna pića nakon večere koja se mogu smatrati dižestivima, jer kofein može pomoći ubrzati proces probave.
No s obzirom na različita poimanja uživanja u hrani, kada su u pitanju pića za prije i poslije jela, podsjetimo i na onu staru: o ukusima se ne raspravlja.
