Vulkani na Islandu malko su se primirili, ali erupcija ima svuda, pa i u našem okruženju, dovoljno je vidjeti što se događa s Etnom, ili najave supervulkana kod Napulja. O Pacifiku da se ne govori. Među drugim, ponekad tragičnim posljedicama takvih aktivnosti, već dosta dugo je i jedna specifična 'nuspojava': vulkanski turizam.
Island je tu posebno atraktivan, jer skoro da nema pedlja te prekrasne zemlje na kojem se ne mogu pratiti neke geološke aktivnosti, a fotografije s gejzirima ili prskajućom lavom na visokom su mjestu po popularnosti među putnicima, posebno onima koji vole objavljivati na društvenim mrežama. Proteklih je tjedana stoga očekivano na Islandu zabilježen 'dvosmjerni' promet: lokalno stanovništvo napuštalo je svoje domove, a turističke agencije bile su preplavljene upitima zainteresiranih za pogled iz 'prvog reda'. Ovima prvima sve to je vjerojatno izgledalo odbojno, no one druge takvi osjećaji često slabo zanimaju.
vezane vijesti
No, prizori erupcija ogroman su mamac, i u obranu ljubitelja takvih prizora može se reći da je riječ o fascinaciji jednim prirodnim fenomenom, na sličan način kao što ljudi hrle na promatranje kitova, uživaju u planinarenju, plivanju pod vodopadima, raftingu divljim rijekama... Dapače, zanimanje za promatranje vulkana sve je veće.
Prava eksplozija (ako to nije neumjesna riječ) dogodila se baš na Islandu nakon erupcije vulkana Fagradalsjall u ožujku 2021. koji je privukao tisuće promatrača. Prema podacima islandske turističke organizacije, taj je lokalitet za vrijeme erupcije posjetilo više od 360 tisuća ljudi. Po glavnim pješačkim putevima stvarale su se kolone, a većina posjetitelja čekala je noć kako bi uhvatili prizore rastopljene lave u najatraktivnijem mogućem obliku. Slično je bilo i u srpnju ove godine, s erupcijom vulkana Litli-Hrútur.
Jasno, i turističke vlasti na Islandu prilagodile su se, zaključivši da su zbog geologije te zemlje vulkanske pojave sastavni dio islandskog života. U skladu s tim jamče i da se poduzimaju sve mjere predostrožnosti.
'Cjelokupna islandska infrastruktura planirana je i izgrađena imajući ovakvu situaciju na umu, a nacionalni meteorološki ured i timovi znanstvenika konstantno nadziru sve vulkanske aktivnosti', bila je jedna od umirujućih poruka odaslanih potencijalnim posjetiteljima. Osim toga, svi touroperatori obvezni su slušati upute vlasti, tek kad geolozi daju zeleno svjetlo na neko područje mogu krenuti i turisti. I to strogo kontrolirano i organizirano. Uostalom, neke agencije poput Discover the World putovanja organiziraju još od osamdesetih godina prošlog stoljeća, a inače imaju poseban servis, svojevrsni hotline preko kojeg 'vulkanske entuzijaste' obavještavaju gdje se očekuju sljedeće erupcije.
Jasno, putovanje zbog erupcija nosi za sobom i brojne rizike, ali i etička pitanja. 'Lov na lavu' može biti pustolovina života ili fatalna greška. Računa se da je od 2010. do 2020. najmanje 1143 ljudi poginulo u vulkanskim eksplozijama. Jedan od najpoznatijih slučajeva dogodio se 9. prosinca 2019. na jednoj od najpopularnijih novozelandskih destinacija, vulkanskom otoku Whakaari. Tada je vulkan iznenada erumpirao dok je na otoku bilo nekoliko grupa turista, a konačna bilanca bila je 22 mrtvih i 25 teže i lakše ozlijeđenih. Kako je to izgledalo, i do čega može dovesti manjak opreza, može se pogledati u sjajnom dokumentarcu 'Vulkan: Spas s Whakaarija', dostupnom na Netflixu.
Premda se i na organiziranim putovanjima mogu dogoditi tragedije – Whakaari je dobar primjer – baš to je najefikasniji način za spriječiti nepredviđene situacije. Naime, nikad se ne preporuča samostalno lutanje vulkanskim područjima koje može dovesti do strašnih posljedica, od toga da zalutate na nepoznatom terenu i nađete se opkoljeni, pa do nemogućnosti primanja bilo kakve hitne pomoći.
Osim toga, koliko god vatrene erupcije bile spektakularne, one nisu jedino što se događa oko vulkana. Erupcije često proizvode otrovne plinove poput sumpornog dioksida, koji mogu znatno oštetiti pluća. Stoga, ako vam vlasti i stručnjaci kažu da negdje ne idete, posebno bez zaštitne odjeće i druge opreme, to ne govore da bi se pravili važni. U nekim zemljama, posebno na Islandu i drugdje u polarnom krugu, erupcije mogu dovesti i do otapanja ledenjaka i opasnosti od poplava. Tko na to ne pazi, može gadno nastradati. Dakle, pravilo broj jedan, dva, tri i tako do deset jest: ako baš morate, idite organizirano, po obilježenim stazama. I ne junačite se, lava je dovoljno atraktivna i s pristojne udaljenosti. A važno je i gdje se putuje. Na Island, primjerice, dovoljno su iskusni s vulkanima da znaju kako se za njih pripremiti.
