Riječ je o završnoj aktivnosti projekta 'Mjerenje (ne)jednakosti u Hrvatskoj', a zajednički ga provode Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, Ured pučke pravobraniteljice i Centar za mirovne studije, stoji u priopćenju.

Kampanja u središte stavlja osobe koje po svojoj etničkoj pripadnosti čine manjinu u Hrvatskoj, a kroz kratke isječke iz njihova života pokazuje kako razlike nisu prepreke i da je društvo koje zajedno gradimo ono bez diskriminacije. Ove poruke do građana će stizati tijekom prosinca putem video spotova, radijskog spota i plakata.

'Vrijeme trajanja kampanje nije slučajno, povezali smo ga sa skorim obilježavanjem Međunarodnog dana ljudskih prava 10. prosinca, kojim se obilježava godišnjica potpisivanja Opće deklaracije o ljudskim pravima', izjavila je Bahrija Sejfić, pomoćnica ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH.

Prema posljednjem istraživanju, svaka peta osoba u Hrvatskoj doživjela je diskriminaciju. Najveći broj ispitanika navodi kako su nacionalna pripadnost ili podrijetlo najčešća obilježja zbog kojih se diskriminacija događa, a na pitanje koja je skupina najdiskriminiranija, najčešće su odgovarali – Romi. Isto istraživanje pokazalo je i snažne predrasude i stereotipe prema osobama koje se po nekoj osobnoj karakteristici mogu smatrati 'drugačijima', a takvi stavovi mogu dovesti i do diskriminacije.

'Ovom kampanjom želimo poslati jasnu poruku kako nečije rasno ili etničko podrijetlo, ali ni druge karakteristike zbog kojih se nekoga doživljava 'različitim', ne smiju biti prepreka ostvarivanju prava i jednakom sudjelovanju u društvu', izjavila je Tena Šimonović Einwalter, zamjenica pučke pravobraniteljice.

'Želimo društvo u kojem Valentina, djevojka odrasla u romskom naselju, neće biti iznimka kada studira menadžment u turizmu i ugostiteljstvu. Želimo društvo kakvim ga vide djeca u folklornoj skupini u kojoj pleše Gabrijel, čiji je otac afričkog podrijetla“, naglasila je Cvijeta Senta iz CMS-a, predstavljajući protagoniste kampanje, među kojima je i Orhan, glazbenik i frizer romskog podrijetla, kao i zbor Domaćigosti, koji čine i izbjeglice koje su sigurnost potražile u Hrvatskoj.

Početak kampanje podudara se s današnjim usvajanjem Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije (2017.-2022.) i popratnog Akcijskog plana, koji će imati značajnu ulogu u suzbijanju predrasuda i stvaranju društva bez diskriminacije, ujedno i ciljeva ove kampanje.