U ponudi turističkih agencija trenutno je 11 atraktivnih svjetionika, od onih 'konvencionalnih' u turističkim središtima do nepristupačnih robinzonskih lokacija na najudaljenijim otocima na kojima će svoje mjesto pod suncem pronaći istinski ljubitelji mora, prirode i tišine.

Obale Istre

Savudrija

Najstariji svjetionik na Jadranu izgrađen je 1818. u Savudriji, najsjevernijem mjestu hrvatske obale, neposredno uz slovensku granicu. Gostima je na raspolaganju apartman za četiri osobe, udaljen od mora tridesetak metara, a u okolini su brojni restorani. Plaža je kamenita, a između pojasa stijena uz more i svjetioničarske zgrade pruža se gust prsten zelenog vrta s mediteranskim biljem. Budući da se svjetionik nalazi do hotelskog naselja, gosti svjetionika Savudrija nemaju privatnu plažu i zajamčenu osamu, a pristup kupalištu i moru dozvoljen je i ostalim turistima. No njegova je dobra strana što posjetitelji ne moraju nositi zalihe hrane pa je odličan izbor za one koji nisu skloni robinzonskom ljetovanju.

Rt Zub

Istom je tipu gostiju namijenjen i svjetionik Rt Zub izgrađen 1872. na poluotoku Lanterna, između Poreča i Novigrada. Poluotok Lanterna leži između dva zaljeva, Tarska i Lunga, oba poznata po lijepim šljunčanim plažama, prikladnima za dječju igru. Zgrada svjetionika kamena je građevina udaljena od mora 10 metara i obrasla bujnim raslinjem, a u njoj se nalazi jedan apartman za šest osoba. Kako je svjetlosna signalizacija automatizirana, u objektu nema svjetioničara i on je u potpunosti na raspolaganju gostima.

Porer

Nešto bliže iskustvo osamljenom životu starih svjetioničara osjetit ćete na Poreru - hridi širine 80 metara, udaljenoj 2,5 kilometara od kopna i istarskog mjesta Premantura gdje se od 1833. nalazi svjetionik u kojem su uređena dva ugodna četverokrevetna apartmana. U središtu kamenog zdanja je kula visoka 35 metara, a u blizini se nalaze lijepe uvale i otočići. Legende Porera skrivene su u pješčanim nanosima njegova podmorja koje krije mnoge antičke ostatke. Okolne pličine Kršin, Fenoliga i Veliki Balkun groblja su mnoštva brodova koji su bili žrtvama nevremena oko Porera. Obližnji otočić Fenoliga izdvaja se po uistinu nečem posebnom - stopama dinosaura koje svakako vrijedi vidjeti!

Sv. Ivan na pučini

Na najisturenijem otočiću malog arhipelaga ispred Rovinja nalazi se svjetionik Sv. Ivan, izgrađen 1853. Radi se o goloj hridi s relativno pitomom obalom i plitkim morem, što Sveti Ivan čini dobrim odredištem za moderne robinzone s malom djecom. Kula svjetionika, s koje se pruža prekrasan pogled, visoka je 23 metra, a u zgradi su dva apartmana za ukupno osam gostiju. Atraktivni podmorski pejzaži uz bogatstvo ribljih vrsta ovo odredište čine atraktivnim za sve ljubitelje samoće, ronjenja i ribolova. Inače, legenda kaže da je su hridi Sv. Ivana bile kobne za mletačkog dužda koji nije ispoštovao zavjet da će na otočiću zapaliti svijeću visoku kao toranj katedrale kada je za nevremena sigurno stigao do Rovinja.

Srednja Dalmacija

Veli rat

Jednim od najljepših svjetionika na Jadranu smatra se Veli rat, smješten u bujnoj mediteranskoj vegetaciji nadvijenoj nad bijelim žalom i kristalno bistrim morem na Dugom otoku. Vjerojatno zbog veličanstvenog pogleda što se pruža s 40 metara visoke svjetioničarske kule dobio je naziv pučinskog vratara Dalmacije. Veli rat je, uz svjetionike Savudriju, Rt Zub i Strugu, moguće posjetiti i zimi jer ima grijanje, a jedan je od rijetkih na otocima do kojeg se može doći automobilom. Nakon izgradnje 1849. novi je život dobio kada su u njemu uređeni četverokrevetni i trokrevetni apartman. Debeli zidovi svjetionika, u koje je, kako priča kaže, umiješano i tisuće bjelanjaka da bi što bolje odolijevali moru i vjetrovima, osiguravaju hlad bez kojeg se ne može u ljetnim mjesecima. Veliko popločano dvorište svjetionika krasi stara crkvica koja se od sunca skriva pod stoljetnim borom.

Sveti Petar

Još jedan svjetionik do kojega se može doći automobilom je Sveti Petar, izgrađen 1884. na istoimenom poluotoku na ulazu u Makarsku, u blizini jedne od najljepših plaža na Jadranu. Svjetionik je od centra Makarske udaljen samo 20 minuta hoda pa u sezoni nije odredište koje će pružiti potpuni mir i privatnost. Svjetionik je, naime, dio gradske šetnice pa ga, kao i pripadajuću mu plažu, redovito posjećuju kupači i šetači. Ipak, poluotok na kojem se nalazi kamena zgrada svjetionika uređen je kao park-šuma, a gosti osim u peterokrevetnom apartmanu mogu uživati i u ograđenoj terasi.

Prišnjak

Otočić Prišnjak udaljen je svega tristotinjak metara od zapadne obale otoka Murtera. Godine 1886. na njemu je sagrađen svjetionik kako bi se noću kapetani lakše orijentirali pri uplovljavanju s juga i zapada u Murterski arhipelag. Okolno more izuzetno je bogato ribom, a zgrada svjetionika udaljena je od plaže svega 15 metara. Prošaran suhozidima s ponekim šumarkom bora, Prišnjak je najljepši u nizu murterskih otoka. Svjetionik posjeduje prostrani apartman i kamenu terasu, a okružen je gustom borovom šumom. U blizini se nalazi čitav niz malih otočića, a Nacionalni park Kornati udaljen je svega šest nautičkih milja. No ni odmor na Prišnjaku se ne preporučuje onima koji žele apsolutnu tišinu, mir i privatnost, jer su s obzirom na blizinu Murtera mogući dolasci drugih kupača ili jedriličara.

Robinzonski jug

Palagruža

Svjetionik Palagruža izgrađen je 1875. na istoimenom otoku u sredini Jadranskog mora. To je najudaljeniji hrvatski otok, iznimne ljepote i bogate povijesti. More oko Palagruže najbogatije je ribolovno područje na Jadranu, no individualno ronjenje je zabranjeno. Zgrada svjetionika nalazi se na sredini strmog otoka na visini od 90 metara pa nije preporučljiv za odmor ukoliko niste u dobroj kondiciji. Prostrana zgrada posjeduje dva četverokrevetna apartmana. Na otoku Palagruža Velika nalazi se arheološko nalazište, a pronalasci su dokazali da je upravo Palagruža bila otok grčkog junaka Diomeda. Odlučite li se ljetovati na Palagruži, morate biti svjesni da zbog udaljenosti od civilizacije ne postoji nikakva mogućnosti opskrbe pa sve morate ponijeti sa sobom. Ipak, svjetioničari vas kad god to vrijeme dozvoli mogu opskrbljivati svježe ulovljenim morskim delicijama.

Sušac

Otok Sušac smješten je 23 nautičke milje južno od Hvara i 13 nautičkih milja zapadno od Lastova, a oko otoka se pruža nepregledna pučina koja stvara jedinstven osjećaj odvojenosti od svijeta. Taj osjećaj je čak i izraženiji nego na Palagruži, s koje se može vidjeti talijanska obala. Svjetionik je izgrađen 1878. na najvišem južnom dijelu izuzetno strmog otoka, a iz njega se pruža pogled na duboko i bistro more koje nakon bure ima prozirnost i do trideset metara. Zgrada je kamena jednokatnica koja ima dva četverokrevetna apartmana. Jedini stanovnici Sušca su svjetioničari, a na otoku su pronađeni vrijedni arheološki ostaci. Na Sušcu živi mnogo endemskih vrsta ptica i životinja, a otočna specifičnost je i morsko jezerce u koje se može doći ronjenjem kroz pećinu na petnaestak metara dubine.

Struga

Na sredini južne strane otoka Lastova, na ulazu u uvalu Skrivena luka, nalazi se rt Struga gdje je 1839. izgrađen svjetionik u kojem danas ljetovati može 15 osoba. Smješten je na nadmorskoj visini od 70 metara na rubu strme litice s koje se pruža izniman pogled na otvoreno more. Zbog svoje udaljenosti od obale djeluje usamljeno pa se čini da uranja u plavetnilo neba i pučine. Prekrasni vidikovci i jednostavan pristup moru kroz borovu šumu sa sjeverne strane čine ovaj svjetionik turistički vrlo atraktivnim. Zanimljivost Struge je svjetioničarska obitelj Kvinta koja već treću generaciju živi na svjetioniku. Nekad su svjetioničar i njegova obitelj brinuli samo o svjetioniku, a danas vode računa i o njegovim gostima.

Pločica

Novouređeni svjetionik Pločica nalazi se na istoimenom otoku između Korčule, Hvara i Pelješca. Ovaj prostrani svjetionik iz 1887. može primiti veći broj gostiju budući da se sastoji od dva velika apartmana za šest i osam osoba. Pločica je zato idealna za veliko društvo koje želi odmor ispunjen mirom, ronjenjem, sunčanjem, kupanjem i relaksacijom. Otok je poseban zbog male nadmorske visine i plitkog mora na sjevernoj strani te živopisnog hridinastog dna na južnoj obali. Iako je svjetionik automatiziran i na njemu ne živi svjetioničar, o gostima se brine osoba koja inače održava zgradu, a zadužena je i za organizaciju ronjenja.