U značenjskom korijenu riječi burleska – burla – krije se šala. Prvotno, taj šaljiv umjetnički oblik bio je usmjeren prema političkim i društvenim temama, kritizirajući ih omotan ruhom parodije i groteske. Prve burleske igrane su u Londonu u viktorijansko doba, otkud su u drugoj polovici 19. stoljeća prešle preko velike bare.

Na američkom tlu burleska je doživjela neke vrlo važne promjene, što ju je postavilo na pijedestal popularnosti među širokim masama. Bum među muškom populacijom stvorila je malim, slatkim, ziheraškim trikom. Američka burleska je, naime, uvela na scenu erotske sadržaje koje su izvodile ženske izvođačice. Taj element okrenuo je burlesku prema vodvilju i kabaretu, svojim suputnicima sve do današnjih dana.

S erotskim sadržajem burleska nije izgubila karakter ismijavanja, ali je ublažila kritičku oštricu prema političkim i društvenim događajima. No zato je sa zadovoljstvom i radošću (gledatelja) upila u sebe senzualne pokrete egzotičnih plesova i plesačica. Iako danas ne možemo zamisliti burleskni šou bez prekrasnih golih tijela, do odbacivanja krpica došlo je tek 1920. godine. No jednom kad su s plesačica pale, krpice su dolje – i ostale. Tim događajem, naime, burleska se nerazdvojno povezala sa striptizom, obogativši ga humorom i parodijom.

Povratak burlesknog glamura uz pojačanu erotiku

Današnja burleska, točnije neoburleska, nastala je 1990-ih godina u New Yorku iz želje da se taj omiljeni žanr vrati pod svjetla pozornice. Povratkom na scenu ona vraća svoj nekadašnji glamur, dobrim dijelom zadržavši prizvuk zlatnih dana burleske i kabareta, 1920-ih i 30-ih. Usto pojačava erotsku notu, ne odbacujući u potpunosti političko i društveno kritičku notu. Seksepil golih tijela pojačavaju raskošni kostimi puni perja, šljokica i boja, a sve u funkciji zavođenja gledatelja i gledateljica (koje su u pravilu u većini u gledalištima).

Najpoznatija burleskna umjetnica današnjice, Dita von Teese, koja se proslavila kupanjem u golemoj čaši pjenušca, komercijalizirala je burlesknu scenu, vinuvši je u svjetski šoubiznis, ali je čitav izričaj pojednostavila nauštrb komike i eksperimenta. Kako to već ide, u sjeni te medijske raskoši rade i razvijaju se umjetnice vjerne burlesknoj parodiji, satiri i društvenoj kritici.

Zvijezde burleske

Među najvećim zvijezdama i ključnim figurama nove burleske su GiGi La Femme koja u svom šouu na Manhattanu nastupa kao princeza Leia, a u odbacivanju krpica ide do kraja, Dirty Martini poznata po balon-striptizu (u kojemu polako buši balone u koje je 'odjevena') i slavna *BOB* koja se poigrava spolovima i nastupa kao drag queen. Slijede azijska 'seksacija' Calamity Chang, Julie Atlas Muz koja miješa slatkoću, zavodljivost i horor te Tigger!, muški pionir u svijetu ženske burleske. Osim što je slavna burleskna izvođačica, Jo Boobs je i autorica vodiča kroz burlesku 'The Burlesque Handbook'.

Najdugovječnija burleskna umjetnica, Tempest Storm, u svijetu burleske je od 1950-ih i još uvijek je aktivna, a ludih 70-ih je bila ljubavnica Elvisa Presleyja. Little Brooklyn pleše između komedije i burleske, dok Foxy Tann stvara svoj burleskni izričaj na tragu radikalnog feminizma. Bambi The Mermaid poznata je po 'sirenskim' nastupima u kojima se druži s pitonom, ali i u kojima zna gricnuti pokoju zlatnu ribicu. U samom vrhu današnje burleske su i 'robotizirana' Stormy Leather, dugonoga Legs Malone te Minsky Sisters, duboko uronjene u lude 20-e.

Među europskim zvijezdama burleske je austrijska izvođačica Kathi Katze u čijem šouu ćemo imati prilike uživati na novom heritage festivalu koji slavi vintage kulturu u svim njezinim oblicima, Dolce Vita. Festival će se održati od 21. do 23. lipnja u Rovinju, a prije toga na tportalu ćete imati prilike pročitati intervju s ovom zvijezdom burleske.

*******************************Dolce Vita festival, održava se od 21. do 23. lipnja u Rovinju. Novi je festival koji slavi vintage kulturu u svim njenim oblicima - glazbi, dizajnu, modi, plesu, hrani – i, naravno, filmu.Povodom festivala svi MAXtv korisnici moći će uživati u Dolce Vita kolekciji u MAXtv Videoteci, koju čine filmski hitovi koji odražavaju duh slatkog života sredine 20. stoljeća: Gainsbourg – Opasne misli, Ljubav i moda, Državni neprijatelj br. 1 – prvi i drugi dio, Gangsterski odred, Kraljevstvo izlazećeg mjeseca i drugi atraktivni naslovi.