Autori knjige 'Pustite ih da jedu zemlju' (Let Them Eat Dirt), B. Brett Finlay i Marie-Claire Arrieta tvrde kako pretjerano sterilni uvjeti boravka i prekomjerno korištenje antibiotika oduzimaju djeci mikrobe koji im između ostalog pomažu razviti njihov imunološki sustav.

Ubijajući štetne mikroorganizme (parazite) zapravo ubijamo i one koji su dobri za nas (simbionti). Što smo postajali osvješteniji po pitanju čistoće generacija za generacijom je izbrisala mikrobiološku strukturu koju smo nekad imali kao Homo sapiensi, a to je utjecalo na sve učestaliju pojavu takozvanih 'bolesti zapadnog društva' kao što su astma, alergije, pretilost, dijabetes i slično.

Bakterije jačaju imunitet

Jedan od glavnih zadataka bakterija je jačanje imunološkog sustava. Svi se mi rađamo bez mikroba, no čim se rodimo steknemo ih milijune. Naš imunološki sustav računa na njih kako bi nas očuvao u procesu odrastanja. U slučaju da nas neki od njih zaobiđu, naš imunološki sustav postaje nemaran i ne čini za naš organizam ono što bi zapravo trebao, a to je razlikovati prijatelja od neprijatelja. Držimo li djecu od samog početka podalje mikroba, njihov imunološki sustav neće odraditi svoju temeljnu funkciju, a to kasnije može rezultirati bolestima poput astme.

Manjak bakterija u djetinjstvu rezultat je gojaznosti u kasnijoj dobi

Druga važnost mikroba je njihova ključna uloga koju imaju na način skladištenja i potrošnje masti u tijelu, stoga ne čudi činjenica kako u svijetu raste broj ljudi koji imaju probleme s povećanom tjelesnom težinom ili kardiovaskularnim oboljenjima.

Ono što zabrinjava autore ove knjige su sve čistiji naraštaji. Svaka generacija ima sve manje mikroba, a to znači da su mikrobi koje su stekli naši djedovi i bake zapravo ugrožene vrste koje mi više nikada nećemo steći.

Znanstvenici su proveli godine i godine istražujući mikroorganizme koji uzrokuju oboljenja zbog čega smo ih se nepravedno bojali. S godinama su znanstvenici došli do zaključka kako su mikrobi unutar i izvan tijela važni za očuvanje zdravlja, a posebno u djetinjstvu.

Stvaraju otpornost na bolesti

Suvremeni način života i drugačije životne navike učinile su djecu izoliranijima od utjecaja mikroba nego što je to ranije bio slučaj. Djeca u današnje vrijeme provode u pola manje vremena na zraku nego što su provodila prije 20 godina, a jedno je istraživanje pokazalo kako djeca koja su odrasla na farmi imaju manje šanse da će oboljeti od alergija ili astme, no razlog toga nije to što na farmama ima više bakterija, nego njihova veća biološka raznolikost.

To ne znači da trebate novorođenče politi kantom zemlje po glavi, već promijeniti neke navike koje će djeci pomoći da steknu što više mikroba, ojačaju imunitet i obrane organizam od potencijalnih oboljenja.

Ne držite djecu u sterilnom okruženju

Umjesto što sterilizirate svaku prostoriju u stanu, perete djeci ruke antibakterijskim maramicama, ne date im da stavljaju ruke u usta ili se igraju u pijesku, doktorica Maya Shetreat-Klein, autorica knjige 'Zdrava hrana, zdrava probava, sretno dijete' (Healthy Food, Healthy Gut, Happy Child), preporučuje da djeca provode što više vremena u prirodi, okružena mikrobima iz zemlje, te jedu hranu iz domaćeg uzgoja.

Stručnjaci ističu važnost suočavanja djece sa što je moguće više mikroorganizama koje pronalazimo u prljavštini, odnosno u prirodi, a koje nećemo pronaći u čistim prostorijama svog doma. Fascinantna je činjenica da se u jednoj žlici zemlje nalazi jednak broj mikroba koliko je ljudi na planeti, a svi oni značajni su za otpornost organizma koju gradimo u djetinjstvu.

Finlay i Arrieta tvrde kako ih je na pisanje knjige potaknulo sveprisutno neznanje roditelja i pregršt krivih informacija koje kolaju kada su bakterije u pitanju. Mnogi roditelji često si postavljaju pitanja poput – Trebamo li sterilizirati dječje bočice? Koji sapun za djecu koristiti?

Djetetu neće biti ništa poliže li ga pas po licu

Vraćamo se na početak teksta kako bi jednom za sva vremena potvrdili priče djedova i baki koji su cijelo vrijeme govorili istinu. Djeci neće biti ništa poliže li ih pas po licu, dapače, psi idu na zemlju i unose u kuću mikrobe koji će djeci pomoći steći otpornost. Jednako tako neće im biti ništa valjaju li se u blatu ili pojedu li hranu s poda.

Budite umjereni po pitanju čišćenja i nemojte dozvoliti da djeca odrastaju u sterilnim uvjetima, ne pretjerujte s antibakterijskim sredstvima za ruke koja će uništiti utjecaj mikroba, te im omogućite što je moguće više igranja u prirodi. Hrana bogata vlaknima, orašasti plodovi, mahunarke i povrće odlična je hrana za djecu, bogata mikrobima koji se otpuštaju u debelom crijevu, a pomoći će i svakodnevno konzumiranje fermentirane hrane poput jogurta, kefira i kiselog kupusa.

Oprezno s antibioticima

Također, pazite s antibioticima. Istina je da čine čuda za bakterijske infekcije i u mnogim situacijama spašavaju živote, no nisu bezopasni kao što mnogi misle. Antibiotici podjednako ubijaju štetne i dobre bakterije u tijelu što često može prouzročiti već spomenute bolesti kao što su astma, alergije, gojaznost i mnoge druge, a učestala primjena antibiotika stvara otpornost mikroba. Stoga ih je potrebno koristiti umjereno i samo prilikom ozbiljnijih bakterijskih infekcija.