Demencija je jedna od onih bolesti koja svima tjera strah u kosti. Sama pomisao da jednog dana ne bismo mogli prepoznati svoje najmilije te da bismo mogli izgubiti sposobnost razumijevanja svijeta oko sebe, za mnoge je najgore što im se može dogoditi u starosti.

Uz to, demencija sa sobom donosi još jedan simptom, o kojem se malo govori, a toliko je čest. Naime, osobe koje pate od Alzheimera, Parkinsona i sličnih oboljenja vrlo često pate i od intenzivnih promjena raspoloženja - koja teško padaju i njima, ali i onima koji o njima skrbe.

Takve nagle promjene posebno su teške upravo za voljene osobe, posebno kada dolazi do izljeva agresije ili, pak, potpunog potonuća u depresiju. A osim emocija, osobe oboljele od demencije nerijetko kao i da promjene osobnost te svojim najmilijima postaju gotovo neprepoznatljivi.

'Treba znati da nitko nije kriv za to. Kada to uzmemo u obzir, manje će nas voljena osoba uzrujati', rekao je dr. Nathaniel Chin u razgovoru za New York Times.

Zašto dolazi do promjena raspoloženja kod oboljelih od demencije

Promjene osobnosti i raspoloženja često su uzrokovane propadanjem dijelova mozga koji upravljaju pažnjom, učenjem, osjećajima i drugim sposobnostima.

Na primjer, osoba koja je izgubila stanice u frontalnom režnju, koji kontrolira fokus i ponašanje, može postati pasivnija kako sposobnost planiranja opada. S druge strane, može reagirati impulzivno jer je kontrola nad impulsima oslabila.

'Uz to, osobe s demencijom imaju manje moždane energije za obradu i prilagodbu osjetilnim podražajima (poput boli ili umora) te na podražaje iz okoliša', rekao je dr. Chin.

Mnogi stručnjaci također smatraju da osobe s demencijom imaju niži prag tolerancije na stres nego prije, pa ih osjećaj preopterećenosti može lakše obuzeti. U takvim situacijama odjednom mogu postati uzrujani ili agresivni, pa čak i početi vikati ili plakati.

'Kako bolest napreduje, ljudi gube jezične vještine i više komuniciraju kroz ponašanje', objasnila je profesorica sestrinstva Fayron Epps za New York Times i dodala:

'Na primjer, osoba može trebati koristiti kupaonicu, ali to ne može verbalno izraziti, pa možda udara po nečemu kako bi pokazala frustraciju. Kao njegovatelj, doista morate istražiti odakle dolazi ovo raspoloženje,' rekla je.

Kako pomoći osobama s promjenama raspoloženja?

Srećom, postoje metode kojima možemo olakšati nošenje s ovim problemom. Jedna od njih je DICE tehnika, koja se sastoji od četiri dijela: opisivanja, istraživanja, kreiranja i evaluacije.

Ovom metodom najčešće se koriste njegovatelji kako bi detaljno opisali promjene raspoloženja, istražili moguće uzroke te osmislili informirane odgovore te procjenu njihove uspješnosti u umirivanju oboljele osobe.

Gerijatriska psihijatrica dr. Helen Kales pojasnila je to na konkretnom primjeru pacijentice koja bi svakodnevno u isto doba počela lutati bolnicom. Znali su da voli vrtlarenje te joj odlučili u to doba ponuditi rad u vrtu. Lutanje je prestalo. Također, kod pojedinaca je pomoglo gledanje opuštajućih kulinarskih emisija, umjesto vijesti ili rjeđe kupanje ako im to izaziva probleme.

Stavite fokus na ton, a ne na riječi

'Osobe s demencijom možda neće u potpunosti razumjeti što im želite prenijeti, ali će osjetiti vaš ton i govor tijela', rekao je William Haley, profesor gerontologije, savjetujući da se potrudite govoriti smireno, s opuštenim izrazom lica i ležernim držanjem.

Također, ne treba se previše usredotočiti na činjenice. Ispravljanje osobe s demencijom na krut i ispravan način — primjerice, da je danas srijeda, a ne četvrtak — može ih još više uznemiriti.

Usmjeravanje razgovora i prilagodba istine

'Podsjećanje na veće tuge koje su zaboravili, kao što je smrt supružnika, može biti izuzetno bolno', nadovezuje se dr. Haley. Umjesto toga, ako vaša voljena osoba pita za nekoga tko više nije živ, samo recite da mislite kako je sve u redu i promijenite temu, predlaže.

'To nije trajna laž. I, po mom mišljenju, moralnije je od suočavanja s bolnom istinom koja će im donijeti samo tugu.'

Ova filozofija vodi i Martina Schreibera, autora knjige 'Moje dvije Elaine,' u kojoj opisuje svoje iskustvo brige za suprugu koja je s Alzheimerom živjela više od 15 godina.

'Neki njegovatelji oklijevaju s malim 'prilagodbama istine', ali takav pristup može biti način da s poštovanjem 'uđete u njihov svijet' i smanjite vlastiti stres', rekao je gospodin Schreiber, bivši guverner Wisconsina.

Umjesto da raspravlja s Elaine kad bi ona tražila čašu vina odmah nakon doručka, naučio je da odgovor 'Ne' nije uvijek najbolji. 'Odgovor je: Želite li crno ili bijelo vino? Veću ili manju čašu? Hoćemo li je popiti s prijateljima? I možda dok razmišljamo o tome, popijmo šalicu kave,' opisao je.

Dodao je i kako ne možete uvijek uspješno osujetiti simptome ove bolesti, ali male prilagodbe istine i usmjeravanje razgovora dvije su korisne strategije koje su on i mnogi drugi njegovatelji koristili kako bi pružili utjehu i podršku.

Iskoristite snagu svjetlosti

Osim toga, koliko je moguće, vrijedi iskoristiti odlaske u prirodu ili barem izlaganje sunčevoj svjetlosti, a pomoći čak i boravak u dobro osvijetljenim prostorijama. Naime, to poboljšava san, ali i raspoloženje.

'Osiguravanje kvalitetnog noćnog sna može smanjiti tzv. sundowning – izljeve uznemirenosti koji se kod osoba s demencijom često javljaju kasno poslijepodne ili u trenucima nagomilanog stresa i umora', pojasnila je dr. Kales.

Istaknula je i kako jutarnja šetnja ili druga aktivnost na otvorenom može koristiti objema stranama.

'Ako izlazak van nije moguć, dobra alternativa je da osoba sjedi okrenuta prema prozoru ili ispred svjetlosne terapijske lampe (uređaja koji oponaša dnevnu svjetlost) oko 30 minuta.'

Smanjite dosadu kad god je to moguće

Budući da dosada može izazvati promjene raspoloženja, dr. Kales i njezini suradnici sastavili su popis od 96 aktivnosti koje osobe s demencijom mogu obavljati samostalno ili uz pomoć njegovatelja.

Navode primjere osoba s demencijom kojima su omiljene aktivnosti postale slaganje ručnika, metenje dugog prilaza, a u slučaju jedne umirovljene učiteljice, čak i 'ocjenjivanje radova' – markiranje gomile ispisanih emailova koje joj pripremi njegovatelj. Ove aktivnosti pružaju im osjećaj zadovoljstva i ponosa.