Demencija je jedna od bolesti koja izaziva najveću bojazan, posebno stoga što za nju još uvijek ne postoji lijek. Srećom, znanstvenici su tijekom desetljeća istraživanja pronašli nekoliko načina koji se pokazuju uspješnima u prevenciji, ali i smanjenju simptoma.

Jedno od najopsežnijih istraživanja objavljeno je u srpnju 2022. godine, u kojem su javnosti predočeni rezultati primjene preventivnih metoda protiv pojave demencije u razdoblju od 11 godina. U ovom periodu ispitano je 500 tisuća ljudi, koji u trenutku pristupanja postupku nisu imali dijagnosticiranu demenciju.

Ispitanici su dali podatke o povijesti bolesti u obitelji kako bi se stekao uvid o vjerojatnosti nasljeđivanja, a pokazalo se kako je rizik od oboljenja smanjen za čak 35% kod osoba koje su redovito bile fizički aktivne.

Zanimljivo, čak i osobe koje su redovito obavljale kućanske poslove, uspješno su smanjile rizik od oboljenja za značajnih 21%, uključujući one koji su imali veliki rizik zbog povijesti u obitelji.

Redovita fizička aktivnost daje odlične rezultate

'Redovita fizička aktivnost efikasna je mjera prevencije, koja pomaže smanjiti šanse od demencije prije nego što je prekasno. Nažalost, lijek za demenciju ili Alzheimerovu bolest trenutno ne postoji', rekao je voditelj istraživanja Huan Song za New York Times.

Znanstvenici su istaknuli i šest vježba koje se pokazuju kao najbolje pri prevenciji demencije, a ujedno se i prikladne za svaku dob.

• Hodanje (posebno u jačem intenzitetu)
• Vožnja bicikla (uključujući sobni bicikl)
• Plivanje
• Trčanje
• Vježbanje na kardio spravama (poput eliptične sprave)
• Kružni trening

'Što je dobro za srce, dobro je i za mozak'

'Uvijek govorim svojim pacijentima: 'Što je dobro za srce dobro je i za mozak'. Cilj je zapravo ubrzati otkucaje srca, barem na 30 minuta i barem tri do četiri puta tjedno', kaže Silky Pahlajani, klinički profesor bihevioralne neurologije i neuropsihijatrije.

Izvođenje umjerene aerobne vježbe pri 70% vašeg maksimalnog broja otkucaja srca može pomoći vašem tijelu da dopremi kisik do stanica u mozgu, a to hrani vaše moždano tkivo hranjivim tvarima i regulira protok krvi, pojašnjavaju znanstvenici.

'Možete pratiti broj otkucaja srca pomoću monitora otkucaja srca kako biste utvrdili jeste li dosegli granicu od 70%. Povećanje broja otkucaja srca može zahtijevati različite pokrete za vas nego za drugu osobu, ali korisno pravilo jest vježbanje do razine znojenja', kaže Pahlajani.

Također, iznimno su korisne i mentalno stimulirajuće aktivnosti te aktivni hobiji uz koje učite nove vještine i znanja, što se pokazuje bitno za zdravlje mozga. Uz to, dobre rezultate pri prevenciji demencije pokazuje redovita socijalna interakcija, pri čemu je posebno poželjno spojiti je s vježbanjem.

'Nikad nije kasno početi vježbati. Krenite s bilo čime od navedenog, bilo koji dan. Počnite polako i pokušajte biti redoviti', zaključuju znanstvenici.