Ako ste među onima koji često uzimaju mobitel kako bi barem malo skrolali želeći saznati novosti ili ne možete podnijeti ideju da momentalno ne odgovorite na poruke, postoji mogućnost da patite od anksioznosti, tvrde stručnjaci.

'Kada smo u stanju anksioznosti, naše tijelo ulazi u stanje 'bori se ili bježi', a jedna od čestih reakcija jest uzimanje mobitela u ruke', kaže Tasha Bailey, psihoterapeutkinja iz Londona.

Prekomjerno čitanje vijesti

Jedan od čestih znakova je tzv. doomscrolling, situacija u kojoj osoba unedogled skrola i klika na negativne vijesti, poput onih o ratu, ubojstvima, nesrećama i sl.

'Iza toga stoji pokušaj da pronađemo odgovore, no zapravo je znak da bismo i sami mogli biti anksiozni. Zanimljivo, slično je i s pretjeranim traženjem pozitivnih vijesti ili smiješnih videa', kaže terapeutkinja Carrie Howard.

Problem je u tome što ljudi na ovaj način traže bijeg od stvarnosti i vlastitih poteškoća, umjesto da se suoče s njima.

No čak i ako potražimo odgovore na internetu, moguće je da upadnemo u zamku koja se zove doomsearching - otvaranje desetaka novih preglednika u kojima pokušavamo razriješiti pitanja koja nemaju toliko jednostavan odgovor.

Korištenje mobitela kao izgovor

'Imala sam klijente koji su priznali da koriste mobitel kada osjete anksioznost boraveći među ljudima pa se prave da tipkaju ili razgovaraju da bi izbjegli stvarnu interakciju', pojašnjava Howard.

Znak anksioznosti jest i korištenje mobitela kako biste odgodili zadatak pred vama, poput provođenja vremena na društvenim mrežama koje se ubrzo pretvori u sate prokrastinacije.

Tome je bliska i nemogućnost ostavljanja mobitela daleko od sebe pa ga nosite u krevet, na vježbanje ili poslovni sastanak - sve kako biste osigurali da vam je uvijek pri ruci.

Momentalno odgovaranje na poruke ili izbjegavanje poziva

Osobe koje svugdje nose mobitel sa sobom osobito su sklone momentalno odgovoriti na svaku notifikaciju, iza čega se zapravo krije potreba da se zaštite od anksioznosti.

'No problem u ovoj 'metodi' jest taj što većinu dana provedete na mobitelu te imate slabe granice kada je riječ o (ne)odgovaranju na poruke, što će dodatno potaknuti anksioznost jer ćete biti u stalnoj brizi jeste li dovoljno brzo odgovorili na sve', ističe Howard.

I dok je postalo posve prihvatljivo momentalno odgovarati na svaku notifikaciju, sve je češće izbjegavanje telefonskih poziva. No ako se stalno oslanjate na poruke i činite sve da izbjegnete stvarni razgovor, moguće je da se iza toga krije anksioznost.

Osjećaj panike kada se mobitel ugasi

Dobar test ovisnosti o mobitelu jest praćenje misli, osjećaja i tjelesnih znakova kada ste bez interneta, signala ili baterije. Ako se jave nervoza ili panika, nemojte je olako shvatiti ili pokušati opravdati.

'Naravno, tu ne računamo situacije kada nam je mobitel potreban radi sigurnosti ili da nekamo stignemo. No loš je znak ako paničarite samo zato što ne možete na Instagram ili poslati poruku prijatelju', kaže terapeutkinja.

Za kraj, stručnjaci ističu da je vrlo važno prepoznati znakove ovisnosti o mobitelu, odnosno da bi se moglo raditi o dubljem problemu koji nikako ne smijemo olako shvatiti.

'Počnite od toga da pokušate napraviti malu distancu od mobitela i dublje se povezati sa sobom, posebno ako vam skrolanje i odgovaranje na poruke otežava simptome anksioznosti. Pomaže i javiti bitnim osobama da idućih sat vremena nećete biti na mobitelu te ga redovito gasiti kako biste predahnuli od buke koju stvara u vašem životu', poručuje Howard.