Jedna od najraširenijih vrsta stršljena je Vespa crabro, odnosno europski stršljen. Žuto-crne boje, dug od 2,5 do 3 cm, ovaj insekt pripada porodici osa. Gnijezdo najčešće rade u šupljem drveću u dvorištima, ali nerijetko i na tavanima, u dimnjacima, šupljinama u zidovima i sličnim rupama u građevinama. Stršljeni su najaktivniji u toplijem dijelu godine, od lipnja do rujna, a u jesen posebnu štetu znaju nanijeti na usjevima voća. U jednom gnijezdu znati biti i više od 5000 jedinki, stoga je vrlo važno nastanjeno gnijezdo ne dirati i nikako ne pokušavati ukloniti ili uništiti. Naime, stršljeni će svoje gnijezdo braniti pod svaku cijenu te će uzvratiti napadom.

Ubod stršljena je ono od čega mnogi strahuju. Ubod stršljena boli, to je sigurno, no ako je jedan i ako niste alergični, neće napraviti veliku štetu već će uzrokovati bol i oteklinu na mjestu uboda. Činjenica je da stršljen prilikom uboda ispušta manju količinu otrova, a sam otrov mu je manje toksičan od pčelinjeg. No, stršljenu žalac ne otpada prilikom uboda te on može ubosti više puta, a kako mu je žalac duži i deblji nego kod ose, otrov prodire dublje u kožu.

Posebno je opasan napad roja stršljena koji može biti poguban, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni kako za čovjeka tako i za domaće životinje. Također, ubod stršljena predstavlja veću opasnost za alergične osobe, posebice na području glave.

Stršljeni najčešće napadaju kada osjećaju da im je kolonija ugrožena, stoga ako u svom domu ili u prirodi uočite nastanjeno gnijezdo stršljena najbolja odluka je polako se udaljiti, bez jakih i uznemirenih pokreta koji bi mogli aktivirati napad.

Ako se gnijezdo nalazi u objektu u kojem boravite obavezno pozovite stručnu pomoć. Pri tome vam može pomoći i popis ovlaštenih stručnjaka za područje cijele Hrvatske koji je objavila Hrvatska Udruga za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju (HUDDD).

Gnijezdo stršljena slično je gnijezdu ose, a grade ga od prožvakanog drveta, odnosno celuloze pomiješane s njihovom slinom te obično ima promjer od 30 do 40 cm. U vrijeme gradnje gnijezda stršljeni stružu tanki sloj drveta s drvene ograde, stare cjepanice ili sa strane neobojenih drvenih greda, pa ako uočite tu aktivnost budite sigurni da se gnijezde negdje u blizini.

Kako izaći na kraj sa stršljenima

Iako je vrlo rizično samostalno se pokušati riješiti stršljena postoje određen aktivnosti koje možete poduzeti kako biste ih spriječili da se nastane u vašem domu.

Održavajte vrt urednim. Stršljeni će češće za gradnju gnijezda odabrati grmovita područja koja obiluju vegetacijom. Zato redovito kosite travu, biljke također podrezujte, a preporučljivo je i biljke saditi barem pola metra od kuće.

Redovito perite i čistite kante za smeće. Ostatci hrane veliki su mamac za stršljene, a ako se riješite mirisa i izvora hrane vaš dom neće toliko biti privlačan stršljenima.

Zatvorite i popravite vrata i prozore. Zatvorena vrata i prozori te postavljanje mreža na njih najbolja su prepreka za stršljene da uđu u vaš dom. Osim toga, popravljanje i održavanje prozora spriječiti se pukotine koje se stršljenima mogu učiniti kao odlično i skrovito mjesto za gnijezdo.

Držite cvijeće dalje od vrata, prozora i staza. Premda su stršljeni pretežito grabežljivci, ipak vole cvijeće, a cvijeće na prozorskim klupicama ili na terasi bit će im dobar povod za okupljanje. Stoga je preporučljivo s prozora, vrata i staza u vrtu ukloniti cvijeće te tako smanjiti šansu za privlačenje ovih štetočina.

Uklonite prezrelo voće. Jako zrelo ili čak trulo voće prava je poslastica za ove insekte stoga je svakako preporučljivo s travnjaka ukloniti palo trulo voće te ga redovito brati.

Prilikom rada u vrtu nosite dugu odjeću. Kada se radi o ubodima stršljena, ali i drugih insekata, vrijedi pravilo 'bolje spriječiti nego liječiti'. Radi prevencije uboda prilikom rada u vrtu nosite odjeću dugih rukava, ali ne jako široku jer se kukci mogu zavući unutra. Osim toga, izbjegavajte bosi hodati po travi.

Posadite biljke koje tjeraju leteće insekte. Prirodnu zaštitnu granicu čine biljke poput pelina, metvice, nevena, bosiljak i pelargonije, a njihov miris otjerat će stršljene.

Zatrpajte i pokrijte sve dostupne rupe. Velike ili male rupe u zidovima, ogradi, stupovima ili uz krov savršena prilika su stršljenima za gradnju gnijezda. Preduhitrite ih i spriječite njihovo nastanjivanje.

Redovito provjeravajte vrt. Važno je locirati gnijezda prije nego li ih stršljeni sagrade još većima. Provjerite šupe, garaže i zidne šupljine rano u proljeće dok su još uvijek veličine loptica za golf ili manje te se znatno lakše mogu ukloniti.

Vizualne prepreke. U blizini starih ili potencijalnih mjesta za gniježđenje objesite stare CD-e ili mala ogledala čiji odbljesci će odvratiti stršljene. Također možete objesiti i lažno gnijezdo. Naime, stršljeni su vrlo teritorijalni te je manja vjerojatnost da će saviti gnijezdo na mjestu za koje misle da je već dom drugoj koloniji.