Liječnici često imaju komentar da je to sve u glavi, no pacijente s psihosomatskim bolestima treba shvatiti ozbiljno i pružiti im adekvatnu pomoć jer njihova bol postoji, nije umišljena i oni pate kao i drugi bolesni ljudi. Tu se ne radi o hipohondriji jer je hipohondrija trajni osjećaj da nešto nije s nama u redu, bez stvarne fizičke promjene. Kod psihosomatskih bolesti postoje stvarni simptomi poput boli u kostima, zglobovima, želudcu, problema s probavom, a za njih ne postoje realna fizička objašnjenja i oštećenja u organizmu, piše Insideout.hr

Povezanost uma i tijela postoji i kad su u pitanju malo ozbiljnije stvari poput bolesti. Često je bolest uzrokovana kombinacijom psiholoških i fizioloških čimbenika. Važno je izražavati i oslobađati emocije koje osjećamo.

Vrlo je primamljivo simptome psihosomatskih bolesti tumačiti kroz neko vidljivo značenje. Primjerice, bole nas leđa jer na svoja ramena preuzimamo previše odgovornosti. Imamo problema sa stopalom jer odbijamo u životu krenuti naprijed. No, simptomi se najčešće ne slažu tako blisko s problemom u pozadini. Bol osjećamo na mjestima na tijelu koja su nam 'slaba točka', neovisno o samom izvoru psihološke teškoće koju imamo. Nemogućnost povezivanja simptoma s uzrokom psihološke teškoće stvara novu anksioznost i dovodi nas u stanje začaranog kruga trajnog stresa i boli.

Zašto onda svi nemamo psihosomatske bolesti?

Možemo reći da su svi ljudi u današnje vrijeme izloženi stresu, neki više, neki manje. Postavlja se pitanje kako to da onda svi ne patimo od neke psihosomatske bolesti? To je jedan od razloga zašto je tako teško objasniti interakciju tijela i psihe. Iako svi imamo neke probleme, pod stresom smo i slično, različito se s time nosimo. Kad uzmemo dovoljno vremena da prođemo kroz i proradimo svoje probleme i dileme, povećavamo šanse za rješenjem problema prije nego počnu utjecati na naše fizičko zdravlje.

Kako si pomoći?

Sjetite se kad je počelo
Često simptomi psihosomatske bolesti potraju neko duže vrijeme nakon nekog teškog životnog događaja poput prekida ili otkaza. Pokušajte se prisjetite kad su vaši simptomi započeli. Što se tada događalo, koliko je bilo emocionalno za vas? To je prvi korak do preuzimanja kontrole.

Uzmite predah
Često si ne dopuštamo predah dok ne postanemo ozbiljno bolesni. Tijelo nam bolešću šalje poruku da stanemo, počnemo disati, opustimo se, uzmemo predah i počnemo brinuti o sebi samima. Otpustite napetost svjesnim udisanjem i izdisanjem. Opustite tijelo i preuzmite kontrolu nad situacijom.

Pišite dnevnik
Svaki dan zapisujte što se događa u vašem životu i kako se zbog toga osjećate. Krenite svaki dan s istim pitanjem – što moja bolest ili problem znače za mene. Kroz par dana ćete ispisati sve površinske misli koje vam padaju na pamet. Nastavite s pisanjem odgovora i doći ćete do dubljih nesvjesnih misli i osjećaja te mogućeg pravog odgovora na pitanje o uzroku.

Pričajte s bliskom osobom
S bolešću, pa tako i onom psihosomatskom, nije dobro nositi se sam i u tišini. Razgovor s bliskom osobom može pomoći na dva načina. Pričom ćete pustiti dio težine tereta koji imate. A pogled na bolest iz tuđe perspektive može pomoći u otkrivanju izvora boli.

Više sličnih tema možete pronaći na InsideOut.hr.