HRVATSKI STRUČNJACI:

Što morate znati o štetnosti sunca i kako izbjeći ono najgore

10.05.2016 u 13:32

Bionic
Reading

Trebamo li se što više izlagati suncu ili to činiti pažljivo i ne prečesto, bila je samo jedna od tema na konferenciji pod nazivom 'Sunce, prijatelj i neprijatelj' koju su organizirali Hrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara, Hrvatsko dermatovenerološko društvo Hrvatskog liječničkog zbora i Referentni centar za melanom Ministarstva zdravlja RH, uz podršku časopisa InPharma

U Hrvatskoj se unatrag 20 godina provode razni javnozdravstveni programi kako bi se što više osvijestila važnost fotoprotektivnog ponašanja u Republici Hrvatskoj. Ovogodišnja kampanja nosi ime 'Sunce nije samo na plaži', čime se želi naglasiti to da je važno tijekom cijele godine adekvatno se zaštititi od sunčevih zraka.

Melanom – što ga sve uzrokuje

U Hrvatskoj se na 100.000 stanovnika bilježi 13 osoba s melanomom. Iako je Hrvatska još uvijek na razini prosjeka po broju oboljelih, stopa smrtnosti je čak 50 posto viša nego u drugim zemljama EU-a. Čak 44 posto oboljelih su muškarci stariji od 50 godina. Sve više se progovara i o zaštiti sportaša koji su često vrlo ugroženi jer treniraju na suncu.

Solariji, iako postoje zablude da su odlična priprema za izlaganje suncu, zapravo su karcinogeni. Ako se osoba sunčala u solariju prije svoje 35. godine, postoji veći rizik od maligne bolesti kože. Čak su zabilježene i maligne promjene na tkivu prstiju pod noktima prouzročene UV lampama koje se koriste prilikom geliranja noktiju.

Većina melanoma pojavljuje se kao novonastala pigmentacija, a svega 25-40 posto njih nastaje iz već postojećih madeža. Osobe koje su visokorizične u smislu broja madeža bilo bi dobro pregledati tzv. mapiranjem. Još je jedna od zabluda da je madeže potrebno preventivno uklanjati, čak i ako nemaju karcinogeni potencijal, što doista nema smisla.

Fotostarenje je ozbiljan problem

Ponekad ljudi miješaju termine photo-aging (starenje pod utjecajem sunca ili fotostarenje) i kronološko starenje. Dok na kronološko ne možemo utjecati, na fotostarenje možemo djelovati različitim pripravcima te dermatološkim i kirurškim zahvatima (fileri, retinoidni lijekovi, kemijski pilinzi, laserski tretmani). Fotostarenje je zapravo rezultat kumulativnog izlaganja suncu.

Još jedna od zabluda je da postoji 100-postotna zaštitna krema, što nije točno i zato je važno zaštititi kožu i odjećom i sunčanim naočalama. Zaštita pod tendom ili suncobranom nije dovoljna zbog refleksije. Na otvorenom se možemo zaštititi odjećom po mogućnosti od gušćih materijala, npr. pamuk i sintetika bolje štite od svile i lana, a tamnije boje bolje štite od svjetlijih. Bijela pamučna majica slična je zaštiti ZF 5-9, a crna majica F 15. Idealno bi bilo odjenuti fotozaštitnu odjeću izrađenu od posebnih materijala (UPF) koja odbija UV zrake i bolja je zaštita od krema.

Ljudi misle da ako nose šešir ne trebaju nanositi kremu za sunčanje, što je pogrešno jer obod štiti do 7 cm (panama šešir), a nešto više od toga šilterica, no svejedno su obično nezaštićeni nos i uške te šešir predstavlja nedovoljnu zaštitu.

Sunčane naočale štite samo djelomično, a trebalo bi imati naočale s bočnom zaštitom. Jako je važno pratiti UV zračenje, odnosno UV indeks koji prikazuje računalnu izmjeru važnih parametara i ukazuje na snagu sunčevih zraka.

A kreme za sunčanje?

Jedna od čestih zabluda je da preplanula koža ne treba zaštitu od sunca, što je potpuno pogrešno jer se zapravo radi o oštećenoj koži. Treba je samo zaštititi odgovarajućim zaštitnim faktorom. Zaštitni faktor ili SFP govori nam koliko možemo biti na suncu, a da ne izgorimo, odnosno kolika je zaštita od UVB zračenja.

Zaštitni faktori se pak određuju u laboratorijskim uvjetima kad se nanosi 2 ml kreme po cm2 kože, što svi mi rijetko činimo i zato smo uglavnom nedostatno zaštićeni od sunčevih zraka. Djeca bi trebala koristiti što veći zaštitni faktor (50).

Važno je pri kupnji voditi računa i o teksturi kreme, npr. masna tekstura nije namijenjena koži sklonoj aknama. Idealna je upotreba kreme koja ima kombinaciju mineralnih i kemijskih filtara. Dobro je kupiti vodootporno sredstvo kako ga ne bi uklonio znoj ili kupanje i jako je važno nanositi ga u debelom sloju.

Za odrasle osobe za lice je potrebna čajna žličica kreme, a za leđa tri jušne žlice – u tom slučaju vrijedi postotak zaštite naznačen na pakiranjima kreme.

Zabluda je to da su kreme za sunčanje štetne i povezane s nastankom melanoma jer nijedna analiza nije pokazala, niti postoje znanstveni dokazi za tvrdnju da osobe koje koriste kreme za sunčanje imaju više melanoma.

Najbolja formula za pripremu organizma za izlaganje suncu: mediteranska prehrana, karotenoidi i pigmenti, esencijalna ulja, probiotici i antioksidanti. Naravno, uz primjenu svih spomenutih tvari, vrlo je bitno pridržavati se svih drugih mjera za zaštitu kože od štetnog sunčevog zračenja.