Zdrava prehrana podrazumijeva konzumiranje ispravne količine namirnica iz svih skupina hrane. No zdrava prehrana vrlo često se pogrešno zamjenjuje nekom od brojnih dijeta i režima za mršavljenje, koji osim tzv. zdrave prehrane obećavaju i gubitak kilograma, no takva uvjerenja su u pravilu posve pogrešna.

Savjeti koje nude brojne dijete su različiti, a mnogi predlažu izbacivanje određene vrste hrane iz prehrane. Međutim, pitanje koje se neminovno postavlja je koliko su takve dijete uopće zdrave. Neke dijete tako brane unos masnoća, no tako se pak organizmu ukidaju osim loših masnoća i one zdrave koje štite srce i poboljšavaju sveukupno zdravlje. Mnoge dijete pak preporučuju strogo brojanje kalorija i njihovo kontroliranje. Međutim, nisu sve kalorije iste. Važna je vrsta kalorija, vrijeme u kojem ih uzimamo i njihova kvaliteta.

Brojne dijete smatraju ugljikohidrate neprijateljima broj jedan, no nema dokaza za to da cjelovite žitarice, voće, povrće ili mahunarke mogu negativno utjecati na zdravlje ili težinu. Stoga u prehranu valja uvrstiti što više cjelovitih žitarica, ali izbjegavati prerađenu hranu. Uz ugljikohidrate, mnogima je i gluten pri vrhu 'zabranjenih' namirnica, pa tako iz prehrane izbacuju kruh, tjesteninu i slične proizvode. To je posve nerazumna odluka, jer nije dokazano da je baš gluten krivac za nakupljanje kilograma, a izbacivanje glutena bez konzultacije s liječnikom, ukoliko ga zaista vaš organizam ne tolerira ili ste alergični na njega, može vas lišiti potrebnih nutrijenata – vitamina B12, magnezija, vlakana i željeza.

Bez obzira koliko određena dijeta bila popularna, a brojni celebrityji se zaklinjali u njenu učinkovitost, činjenica je da je po pitanju zdravlja broj jedan zdrava, uravnotežena prehrana koja uključuje sve namirnice. Za one koji pak žele skinuti koji kilogram viška, najbolji savjeti su nepreskakanje obroka, smanjene količine hrane po obroku, raspoređivanje hrane u više manjih obroka te, naravno, te redovito vježbanje.

Naime, zdravu, uravnoteženu prehranu brojni stručnjaci nazivaju čak i zasebnim lifestyleom, a pravilna prehrana mora sadržavati nekoliko skupine hrane, jer nijedna grupa zasebno ne može pružiti sve što je nužno za zdravlje organizma. Ključni dio zdrave prehrane je uravnotežena prehrana koja uključuje konzumiranje različitih vrsta hrane u pravim količinama. Tako nutricionisti kažu kako postoji pet glavnih skupina hrane - cjelovite žitarice, voće i povrće, proteini, mliječni proizvodi, te masnoće i šećeri.

Cjelovite žitarice
Prema podacima američkog Ministarstva za poljoprivredu, dnevna doza cjelovitih žitarica trebala bi iznositi oko 85 grama. Cjelovite žitarice bogate su vlaknima, mineralima i vitaminima, a cjelovite žitarice razlikuje od rafiniranih to što sadržavaju mekinje i klice koje su iz rafiniranih žitarica izbačene. Proizvodi od cjelovitih žitarica uključuju kruh, tjesteninu i žitarice, a kako biste bili sigurni da žitarice nisu rafinirane, dobro proučite što piše na ambalaži. Integralne žitarice, smeđa riža, bulgur, kukuruz, heljda, zobene pahuljice (zob) i divlja riža su stopostotne cjelovite žitarice.

Voće i povrće
Voće i povrće bogato je vitaminima, mineralima i vlaknima, a ti nutrijenti su nužni za zdravo funkcioniranje organizma. Osim toga, studije pokazuju kako redovita konzumacija može spriječiti srčane bolesti i dijabetes tipa 2 te karcinom. Većina stručnjaka preporučuje dnevnu konzumaciju oko pet porcija voća i povrća, a voće i povrće može biti svježe, smrznuto, sušeno ili konzervirano.

Bjelančevine
Bjelančevine su nužne za izgradnju i oporavak tkiva u tijelu. Namirnice bogate proteinima također uključuju esencijalne minerale kao što su željezo, cink, magnezij i vitamin B. To su namirnice poput mesa, peradi, ribe, jaja, graha, orašastih plodova te soje.

Mahunarke
Znanstvenici sa Sveučilišta u Torontu u istraživanju objavljenom 2014. godine u časopisu Archives of Internal Medicine otkrili su kako jedenje puno mahunarki pomaže u kontroli šećera u krvi i smanjuje rizik za razvoj koronarnih srčanih bolesti. Neke od najčešćih mahunarki su soja, grašak, kikiriki, leća, djetelina, rogač i grah.

Mliječni proizvodi
Mliječni proizvodi su sjajan izvor kalcija koji je važan za zdravlje kostiju i zubi. Među najvažnije mliječne proizvode ubrajaju se mlijeko, jogurt i sir, a nutricionisti kažu kako je dobro izabrati one s manjim udjelom mliječne masti. Izvor kalcija također mogu biti i druge namirnice poput brokule, kupusa ili pak sojino mlijeko i jogurt s dodatkom kalcija. Međutim neke osobe pate od intolerancije na mliječni šećer laktozu. Intolerancija na laktozu je nemogućnost probave mliječnog šećera - laktoze zbog nedostatka enzima laktaze, koji se prirodno nalazi u tankom crijevu. Iako se ljudi rađaju s dovoljnom količinom laktaze, stvaranje tog enzima s godinama se može smanjiti ili potpuno prestati pa takve osobe ne mogu probaviti mliječni šećer iz mliječnih proizvoda. No to ne znači da treba izbjegavati mlijeko – upravo suprotno, a obično mlijeko potrebno je samo zamijeniti mlijekom s smanjenim udjelom laktoze u odnosu na obično mlijeko.

Masti i šećeri
Ovaj dio namirnica odnosi se na šećer, čokoladu, kolače, kekse, džem, maslac, margarin, majonezu, nedijetne sokove – odnosno na sve proizvode s vrlo visokim udjelom masti ili šećera. Postoje dvije osnovne vrste masti - zasićene i nezasićene. Vrhnje, margarin i pržena hrana su visoko zasićene masti, dok su biljna ulja i ribe bogati nezasićenim mastima. Potrošnju zasićenih masti valja svesti na minimum jer njihova pojačana konzumacija može uzrokovati zdravstvene probleme poput bolesti srca. I zaslađenu hranu i piće, kao što su gazirana pića i slatkiši, treba svesti na minimum, jer su puni kalorija, a loši za zube.

Više o zdravom načinu života saznaj ovdje