Otkaz je jedan od najvećih izvora stresa u životu svakoga čovjeka. Nažalost, otkaz je i hrvatska svakodnevica za mnoge. Osim što utječe na ekonomsku situaciju ljudi, otkaz u velikoj mjeri može narušiti i psihičko te u konačnici i fizičko zdravlje. Kako preživjeti otkaz? Kako se pripremiti za novi posao? Gdje potražiti psihološku pomoć? Odgovore na ta, ali i mnoga druga pitanja za čitatelje tportala dala je psihologinja Martina Ožanić Jukić, pročelnica Sekcije za organizacijsku psihologiju Hrvatskog psihološkog društva. Ona ističe da postoji nekoliko područja na koja se može utjecati, a sve kako bi osoba lakše preživjela otkaz i brže se ponovno zaposlila.

1. Otkaz može biti izvor učenja i šansa za unapređenjem vještina pojedinca. Poslodavac bi se trebao potruditi otpustiti osobu časno – zahvaliti joj za sve čime je doprinijela tvrtki, dati joj jezgrovito objašnjenje o razlogu otkaza, ali i povratne informacije o dosadašnjem radu. Ako je moguće, poslodavac bi trebao napisati radniku preporuke za budući posao, dati ideje gdje potražiti novi posao, omogućiti osobi psihološku pomoć itd.

2. Osoba kojoj je otkazan ugovor o radu treba zatražiti ostvarivanje svojih prava na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Postoji i Savez nezaposlenih Hrvatske koji može pomoći.

3. Nakon toga osoba treba obnoviti svoj životopis, pratiti oglase za posao te poslati što više zamolbi za novo zaposlenje. Moj čest savjet nezaposlenima je da ne čekaju samo natječaje, već i da šalju otvorene zamolbe. Sve ozbiljne firme s dugoročnim planiranjem i upravljanjem ljudskim potencijalima sačuvat će dobivene životopise i zvati vas po potrebi. Također, osoba treba unutar svoje socijalne mreže proširiti informaciju da traži posao (među rodbinom, prijateljima, različitim agencijama za zapošljavanje...). Treba se prirediti za intervju s potencijalnim poslodavcem. Danas na tržištu postoje razne besplatne radionice koje će vam otkriti trikove i povećati šansu za zapošljavanje.

4. Umjesto da žalite samog sebe i riskirate lijenost, povlačenje i potencijalnu depresiju, probajte svoj trenutni problem sagledati s više strana. Razmislite kako možete pozitivno preoblikovati trenutnu situaciju i okrenite je u svoju korist. Smislite što više novih ideja. Možda ćete konačno imati malo vremena za brigu o svojem zdravlju pa ćete početi trčati ili ići u teretanu. Možda ćete zdravije kuhati, smršaviti i konačno se bolje fizički osjećati. Slijedom toga, poboljšat ćete svoje raspoloženje i podići si samopouzdanje. Možda ćete upisati tečaj za masera ili fitoaromaterapeuta koji ste uvijek željeli, ali edukaciju niste uspjeli uskladiti uz postojeći posao. Kroz razne aktivnosti proširit ćete i mrežu poznanika, a time i šansu da vam netko ponudi poslovni prijedlog. Svakako, dajte si vremena za razmišljanje i opuštanje.

5. Stavite na papir svoje jake strane, prisjetite se svega u čemu ste dobri. Ono smo što mislimo i kakve izbore radimo – okružite se pozitivnim ljudima i akcijama koliko god možete. Za prvu ruku ne oklijevajte prihvatiti bilo kakav drugi posao od onog koji volite ili ste se školovali za njega; svaki posao je častan i ako vam donosi kruh i mlijeko na stol – odlično! Budite fleksibilni – što ste više otvoreni, bit će vam lakše. A dok radite taj posao, ostaje vam dovoljno vremena usput tražiti idealan posao.

6. Potražite pomoć i podršku u bližnjima – poželjno je da se okružite osobama od povjerenja i osobama koje vas podržavaju. Često će biti koristan sam razgovor kao metoda ventiliranja i kristaliziranja misli i osjećaja.

7. Budite optimist (naučite biti) – optimisti očekuju pozitivne ishode pa poduzimaju više aktivnih koraka za održavanje i popravljanje zdravlja, imaju bolje društvene odnose od pesimista, imaju bolji imunitet, mentalno zdravlje i kvalitetu života, otporniji su na razvoj depresije itd. Nakon otkaza će najprije uslijediti faza šoka i nećete moći povjerovati što vam se dogodilo. To je faza kada neće biti aktivnosti – bit ćete smrznuti, blokirani. Uslijedit će faze izmjene žaljenja i tuge, ljutnje i jada, bespomoćnosti. I u redu, dopustite si tu fazu, 'pomazite se' i onda krenite dalje. Zapamtite da istraživanja pokazuju da svi volimo biti u društvu pozitivnih, nasmijanih ljudi – tako i poslodavci. Naučite biti sposobni upravljati svojim emocijama. Nije ni sramotno ni neuobičajeno ponekad se isplakati, a ponekad se glasno smijati, ali je ključno znati kako i kada pokazati emocije – znanstvenici ukazuju na to da je emocionalna inteligencija čak i važnija za uspjeh nego kognitivna inteligencija i iskustva.

8. Kada je u pitanju stres, radnici u Hrvatskoj trebali bi dobiti besplatnu psihološku pomoć u specijalističkim ordinacijama medicine rada. Timovi medicine rada koji uključuju psihologa i specijaliste medicine rada među najboljim su stručnjacima i obučeni su da vam pomognu kad je u pitanju stres. Pozitivni su primjeri tvrtki koje imaju svoje psihologe te koje i u zahtjevna vremena privatizacije, reorganizacije i otpuštanja dijela svojih radnika imaju psihologe koji stoje na raspolaganju radnicima. Od liječnika opće prakse moguće je dobiti i do sedam dana opravdanog bolovanja u slučaju stresa na poslu. Savjetodavnu i terapijsku pomoć moguće je dobiti u domovima zdravlja i, naravno, kod psihologa u privatnim praksama čije se usluge sve češće koriste.