U idealnom svijetu svi bismo na spavanje išli u ranim večernjim satima te ujutro ustajali potpuno odmorni i spremni za sve izazove pred nama. No činjenica je da većina ljudi, uslijed velikog broja obaveza i raznih navika, liježe bliže ponoći i nerijetko ustaje s neugodnim osjećajima premorenosti i nedostatka energije.

Ipak, znanstvenici su brojnim istraživanjima utvrdili koliko je za zdravlje bitno zadovoljiti dva ključna faktora spavanja: količinu sna i održavanje dosljednosti u praćenju biološkog ritma.

Najbolje vrijeme za odlazak na spavanje

Prema našoj biologiji, idealno je otići na spavanje u ranijim večernjim satima i ustati ranije ujutro. Ovakav raspored u skladu je s pojavom dnevne svjetlosti, uslijed čega mnogi počnu osjećati umor odmah nakon zalaska Sunca.

Istraživanja su dokazala i da su ljudi najpospaniji između 13 i 15 sati poslijepodne te između 2 i 4 sata noću, a upravo je kvalitetan noćni san ključan za prevenciju preplavljujućeg osjećaja umora usred radnog vremena.

Za odrasle osobe preporuka je minimalno sedam sati noćnog sna, a sukladno tome određuje se i najbolje vrijeme za odlazak na spavanje. Primjerice, ako morate ustati u 6 sati, vrijeme za odlazak na počinak je najkasnije u 23 sata.

Drugi važan faktor je dosljednost. Dakle, ako svaki dan liježete oko 23 sata, važno je da se ovog ritma držite i tijekom vikenda. Kasan odlazak na spavanje tijekom vikenda i dulji ostanak u krevetu mogu značajno poremetiti ritam i kvalitetu spavanja tijekom tjedna.

Važnost biološkog ritma

Biološki ritam označava prirodni ritam budnosti i sna ljudskog mozga. Upravo on određuje najbolje doba za spavanje svakog pojedinca, a ako usvojite naviku spavanja i buđenja u otprilike isto vrijeme svakog dana, osigurat ćete si čvršći i kvalitetniji san, pokazuju istraživanja.

Uz to, ovakav ritam omogućuje da brže i lakše zaspete te se budite u zadano vrijeme, čime ćete prevenirati stres zbog naglog buđenja uz alarm.