Svake godine tisuće vjernika hodočaste u marijanska svetišta od kojih su najpoznatija Sinj, Marija Bistrica, Trsat, Aljmaš, Krasno i Voćin, kako bi kroz molitvu i euharistijska slavlja, na svetoj misi, proslavili Veliku Gospu, dan koji se slavi kao Marijino uznesenje na nebo
Velika Gospa je i državni blagdan u Republici Hrvatskoj, a na taj se dan katolički se vjernici prisjećaju dogme svoje vjere. Naime, Katolička crkva vjeruje u četiri istine, odnosno dogme, o Blaženoj Djevici Mariji, a to su: da je ona Bogorodica, djevica, bezgrešno rođena i dušom i tijelom uznesena na nebo.
Velika Gospa slavi se u mnogim državama, ali u svemu prednjače Europa i Južna Amerika. Prema katoličkoj teologiji, 15. kolovoza Marija, majka Isusa Krista, uznesena je dušom i tijelom na nebo, a taj je nauk 1. studenoga 1950. godine proglasio i tadašnji papa, Pio XII.
Na taj je dan Blažena Djevica Marija, kako vjeruju vjernici, dušom i tijelom, po završetku svog zemaljskog života, uznesena je u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom.
U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije. Sve ratove, glad, nevolje, napade hrvatski narod preživio je sklonjen pod zaštitnički plašt Majke Božje. Tome svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti. Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor častili su je iz zahvalnosti kao 'kraljicu Hrvata', a zazivali su je i 'fidelissima advocata Croatiae' (najvjernija odvjetnica Hrvata).
Povezanost Hrvata i Djevice Marije očituje se i u pozdravu 'Hvaljen Isus i Marija'. Naime, Hrvati su kršćanskom pozdravu 'Hvaljen budi Isus Krist' dodali i njegovu majku Mariju.
Štovanje Majke Božje zadržali su ne samo Hrvati u domovini, nego i oni kasnije raseljeni diljem svijeta pa danas, ako na primjer nekome u Chicagu spomenete riječ 'Hrvati', prvo što će vam odgovoriti bit će 'Velika Gospa'. Ona je Hrvatima ono što je Ircima npr. Sv. Patrick ili Talijanima Kolumbov dan.
vezane vijesti
Prema vjerovanju katolika, zapravo je riječ o završnici njezina Bogu predanog života, a to je vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija. Stoga upravo na dan kada je ona uznesena na nebo mnogi kreću prema najpoznatijim marijanskim svetištima, a neki vjernici se odlučuju hodočastiti.
Marijanska svetišta dio su kulture uglavnom Rimokatoličke crkve, koja su posvećena Gospi. Ona obilježavaju ukazanje ili čudo, koje se pripisuje Djevici Mariji, stoga se upravo na to mjesto vjernici dolaze moliti Gospi. I dok se 15. kolovoza slavi Velika Gospa, odnosno dan kada je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom uznesena na nebo, 8. rujna, obilježava se njezino rođenje, odnosno Mala Gospa.
Osim u Hrvatskoj, i u Italiji je 15. kolovoza jedan od najvažnijih vjerskih i obiteljskih blagdana, a Talijani upravo taj datum koriste za početak svojih godišnjih odmora.
Inače, diljem svijeta postoje brojna svetišta Majke Božje među kojima su najpoznatija Lourdesu (Francuska), u Fatimi (Portugal), u Altöttingu (Njemačka), u poljskoj Czestochowi, Loretu (Italija) i u meksičkom Guadalupeu. Zanimljivo je kako npr. u Lourdes koji ima oko 15.000 stanovnika, dođe oko pet milijuna hodočasnika svake godine, a više od milijun hodočasnika godišnje posjećuje i svetište Crne Madone u Kapeli milosti u Altöttingu u Njemačkoj, gdje se već više od 500 godina pripisuju čuda zagovorom Djevice Marije.
