Svi znamo koliko je važno redovito u organizam unositi vodu, no jeste li kad razmišljali o važnosti unosa proteina? Svakodnevna hidratacija iznimno je bitna, a nutricionisti ističu da dnevno treba popiti barem dvije do dvije i pol litre tekućine. 

No baš kao što tijelo ne može funkcionirati bez vode, ne može ni bez proteina. I oni su, poput vode, najrasprostranjenije molekule u našem tijelu. Protein je važna komponenta svake stanice u tijelu. Kosa i nokti uglavnom se sastoje od proteina, a naše tijelo koristi ih ​​za izgradnju i popravak tkiva. Organizam koristi proteine ​​za nastanak enzima, protutijela i hormona inzulina. Osim toga, protein je važan sastojak kostiju, mišića, hrskavice, kože i krvi.

Proteini su izuzetno bitni za funkcioniranje našeg organizma i mogli bismo ih slikovito usporediti s građevinskim blokovima od kojih je izgrađeno naše tijelo jer ih sadržavaju sve stanice, sva tkiva i svi organski sustavi.

Proteinska prehrana ubrzava metabolizam

Uz masnoće i ugljikohidrate, protein je makronutrijent, što znači da ga tijelo treba u relativno velikim količinama. No za razliku od masnoća i ugljikohidrata, tijelo ne pohranjuje proteine, stoga ih je potrebno redovito unositi u organizam, a to vrijedi za sve dobne skupine. 

Osim toga, uravnotežena prehrana koja sadržava od 25 do 30 posto proteina (u odnosu na ukupni energetski unos) uspješno ubrzava metabolizam i njome se može istopiti 80-100 kalorija na dan, za razliku od prehrane koja sadrži manje proteina.

Budući da ljudsko tijelo ne može samo proizvesti esencijalne aminokiseline, potrebno je konzumirati namirnice poput mlijeka i mliječnih proizvoda, kvarka (svježeg posnog sira s visokim udjelom proteina), piletine, krtog mesa, ribe i jaja.

Kad se radi o proteinima koje unosimo u organizam, nije samo bitna količina, već i vrsta. Proteini životinjskog podrijetla, poput mesa, plodova mora, jaja i mliječnih proizvoda, smatraju se kompletnim proteinima. To znači da sadržavaju sve esencijalne aminokiseline (one koje tijelo ne može samo proizvesti), a potrebne su mu za funkcioniranje organizma. Uz iznimku kvinoje i sojinih proizvoda, poput tofua, koji nude kompletne proteine biljnog podrijetla, druge namirnice, uključujući grah, grašak, žitarice, orahe i sjemenke, 'nepotpune' su jer im nedostaje jedna ili više esencijalnih aminokiselina.

Stoga stručnjaci preporučuju unos proteina iz različitih biljnih i životinjskih namirnica. Osobe koje izbjegavaju hranu životinjskog podrijetla moraju pripaziti da dobiju potrebnu količinu iz različitih biljnih izvora kako bi zadovoljile svoje potrebe za proteinima.

Daju li proteini osjećaj sitosti?

Proteini imaju zasitniji učinak u odnosu na masti i ugljikohidrate, zbog čega je prehrana bazirana na njima najbolji način za skidanje viška kilograma i održavanje vitke linije. Zanimljivo istraživanje koje je provelo američko Sveučilišta Purdue ukazalo je na to kako prehrana bogata proteinima doista brže daje osjećaj sitosti, što je sjajna stvar za sve one koje brinu prekomjerni kilogrami.

Analiza rezultata pokazala je kako proteini pokreću hormon sitosti, a da unos različitih proteina, životinjskih i biljnih, tijekom cijelog dana smanjuje glad i pruža tijelu aminokiseline koje treba za održavanje mišićnog zdravlja, imunitet te proizvodnju hormona.

Liječnici upozoravaju da je prehrana koja sadržava dovoljnu količinu proteina vrlo bitna za zdravo funkcioniranje organizma, a osobito za osobe koje vode aktivan život i bave se nekim oblikom rekreacije, poput bicikliranja, trčanja, aerobika, pilatesa, joge, pješačenja…   

Koliko proteina dnevno?

OK, svima nam je jasno koliko su bitni proteini, a koliko nam ih je dnevno potrebno? Proteini, poručuju nutricionisti, trebaju biti zastupljeni u svakodnevnoj prehrani s 20 do 30 posto.

To znači da, ukoliko dnevno unosite 2000 kalorija, potrebno vam je 50 do 175 grama proteina dnevno, što iznosi 200 do 700 kalorija vrijednih bjelančevina. Ako ste pak na dijeti od 1800 kalorija, uključite u prehranu između 45 grama i 158 grama proteina po danu.

Što se tiče ostalih bitnih hranjivih tvari, masti trebaju biti zastupljene od 30 do 35 posto, a ugljikohidrati s 40 posto.

Premda se uvriježilo to da su proteini iznimno važni ponajviše u prehrani sportaša, jednako su važni za sve dobne skupine, posebno za osobe u poznijim godinama, kako bi se spriječio gubitak mišićne mase.