Predsjednik Hrvatskog društva za debljinu, dr. Mirko Koršić istaknuo je da je u Hrvatskoj 60 posto odraslih ima prekomjernu tjelesnu težinu, a njih 20 posto je debelo. Naglasio je da prekomjernu tjelesnu težinu ima 19 posto djece, a sedam posto ih je debelo. Kao glavne uzroke naveo je genetiku, postojeći ubrzani stil života, socioekonomske i kulturološke čimbenike.

'Osamdesetih godina nastao je trend debljanja u Europi, otkada je dostupna jeftina, loša i visokokalorična hrana sa slabim nutritivnim kvalitetama', rekao je Koršić na okruglom stolu održanom na Tribinama grada Zagreba. Dodao je da su prepoznavanje uloge debljine i s njom povezanih bolesti, kao što su šećerna bolest tipa 2, kardiovaskularne i maligne bolesti, najvažnija karika za početak prevencije i liječenja debljine.

Predsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine, Sonja Njunjić pročitala je poruku predsjednika Hrvatskog sabora, Borisa Šprema koji je poručio da obilježavanje Europskog dana protiv debljine pridonosi širenju spoznaje o korisnim i zdravim navikama koje mogu djelovati kao prevencija prekomjerne težine i debljine te postizanju održavanja zdravlja pojedinca i cjelokupnog društva.

Istaknula je da ljudi nisu u stanju napraviti pozitivnu promjenu u životu i promijeniti svoj životni stil koji je doveo do prekomjerne težine i drugih bolesti. 'Situacija je vrlo loša, u Zagrebu gotovo 47 posto građana ima prekomjernu tjelesnu težinu, a od toga 20 posto ih je debelo, što znači da imaju potrebu ići na određene modele liječenja', rekla je Njunjić.

U ime ministra zdravlja Rajka Ostojića okupljenima se obratila dr. Sanja Predavec rekavši da je debljina epidemija 20. stoljeća te izrazila nadu da će okrugli stol pridonijeti osvješćivanju javnosti o važnosti pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti u očuvanju zdravlja.

Predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora, dr. Željko Metelko upozorio je da je debljina osobni luksuz i javni trošak te da vodi skraćenju života i bankrotu zdravstvenog sustava.

'Sve počinje s prvom suvišnom žlicom hrane ili čaše pića, a završava skraćenjem životnog vijeka za oko osam i pol godina', rekao je Metelko.

Ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, Vinko Filipović podsjetio je da je Agencija prije nekoliko mjeseci od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa dobila zadaću napraviti kurikulum zdravstvenog odgoja u kojem će, rekao je, važno mjesto imati modul 'Zdravi život' u okviru kojega je zdrava prehrana, tjelesna aktivnost, osobna higijena i mentalno zdravlje.

Psihijatar Veljko Đorđević naglasio je da je nužno povećati tjelesnu aktivnost od najranijih dana te mijenjati životne navike, a kronični stres istaknuo kao uzrok prekomjerne konzumacije hrane.

Endokrinolog Jozo Jelčić rekao je da je današnja epidemija debljine posljedica brzog stila života. 'Čovjek pada pod utjecaj nerealnih želja koje vrlo često ne može stići ni uspjeti ostvariti, i u toj utrci nema vremena za samog sebe što daje oblik prehrane koji nužno vodi u debljinu', rekao je Jelčić.

Lidija Hrastić Novak iz Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje istaknula je da grad Zagreb prednjači u borbi protiv mnogih bolesti pa tako i pretilosti te naglasila da je jedan od ciljeva projekta 'Zagreb, zdravi grad' prevencija prekomjerne tjelesne težine.

Okrugli stol održan je pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja.