Nova istraživanja pokazuju kako dosada na radnom mjestu raste, utječući jednako na ambiciozne marljive pčele i lijene uredske trutove. Dr. Sandi Mann, predavačica psihologije na Sveučilištu u Central Lancashireu, kaže kako je nakonljutnje dosada druga najčešće potiskivana emocija na radnom mjestu.

Njezina istraživanja pokazuju da je povećanje papirologije odgovorno za porast ovog stanja koje dr. Mann naziva 'novim stresom'. 'Čini se da radimo u kulturi stalnih sastanaka koje mnogi ljudi smatraju dosadnima. Također, danas postoji puno automatiziranih sustava, puno stvari radimo fizički udaljeni, sve više ljudi radi noću, što povećava dosadu jer imate još manje ljudi s kojima možete razgovarati', izjavila je za CNN.

Štoviše, dr. Mann vjeruje da je sve manje ljudi spremno boriti se s dosadom budući da očekujemo da će svaki aspekt našeg života biti ispunjen, a takav stav nije bio čest kod starijih generacija koje su imale puno praktičniji pristup životu.

'Danas nije neobično da ljudi daju otkaze na bolje plaćenim poslovima u zamjenu za slabije pozicije koje nude više zadovoljstva', kaže dr. Mann i tvrdi da se dosada kao izvor stresa često ignorirala.

Iako ova saznanja psihologa mogu zvučati poznato onima koji rade u prosječnim uredima ili trgovinama, dosada utječe i na osobe koje rade u okruženjima naizgled punima adrenalinom. Prošle je godine Mark de Rond sa Sveučilišta u Cambridgu proveo šest tjedana u vojnom kampu u Afganistanu gdje je pratio rad vojnih kirurga. Otkrio je da, čak i u ovom zahtjevnom poslu, uposlenici nisu bili imuni na štetno djelovanje dosade. Kirurzi su naime bili u elementu kada su bili suočeni s krizom, ali tijekom zatišja liječnici se nisu mogli opustiti. De Rond to objašnjava činjenicom da kirurzi moraju biti na raspolaganju cijelo vrijeme i ne mogu se opustiti kada nema pacijenata, a nedostatak posla uzrokuje osjećaj krivnje.

Studija o povezanosti kontraproduktivnog radnog ponašanja i dosade koju je provelo Sveučilište Montclair identificirala je pet načina na koje uposlenici koji se dosađuju mogu naštetiti svojoj radnoj organizaciji: zlostavljanje drugih uposlenika, namjerno neodrađivanje zadataka, sabotaža projekata, krađe i povlačenje.

Druge su studije zaključile da ljudi koji su skloni dosadi imaju veću vjerojatnost da se ljute, rizično voze, pokazuju agresiju i neprijateljstvo te nedostatak iskrenosti i skromnosti. Utvrdili su da postoji i poseban tip dosade u kojoj profesionalcima nije dosadno jer nemaju dovoljno posla, nego zato što osjećaju da ništa vrijedno neće napraviti

Znate li koja su najdosadnija zanimanja na svijetu?
Najdosadniji poslovi su u sljedećim sektorima:
1. Administracija
2. Proizvodnja
3. Trgovina
4. Marketing
5. IT
6. Istraživanja
7. Mediji
8. Pravo
9. Inženjerstvo
10. Bankarstvo