Dijetalna gazirana pića imaju manje šećera i kalorija pa se čine zdravijima od običnih, no dobro je poznato da je ono što se čini predobrim da bi bilo istinito uglavnom upravo to.

Iako se dijetalna gazirana pića čine vrlo slična običnima, između njih postoje male razlike koje su vrlo ključne. Na žalost, čak ni naša tijela nisu u potpunosti sigurna što pijemo kad su u pitanju dijetalna gazirana pića i tu počinju problemi.

Donedavno je svaka stvar koju smo stavljali u usta imala određen broj kalorija. Kad bismo pojeli nešto slatko, mozak bi poslao signal gušterači koja bi zatim počela proizvoditi inzulin koji pohranjuje molekule šećera.

Problem je, naravno, u tome što dijetalna gazirana pića zapravo imaju vrlo malo pravog šećera i to nadoknađuju umjetnim sladilima. Naš mozak slabo razumije razliku između dijetalnog i ostalih gaziranih pića, pa svejedno šalje signal gušterači i sve se završava gomilom inzulina u tijelu koji se nema s čime povezati.

Posljedica je povećani rizik metaboličkog sindroma koji uzrokuje povišeni krvni tlak i šećer te debljanje. Sve to zajedno može dovesti do dijabetesa, srčanih bolesti i moždanog udara.

Jedno istraživanje ukazuje da osobe koje piju puno dijetalnih gaziranih pića imaju povišen rizik demencije i dvostruko veću šansu pretilosti od osoba koje izbjegavaju dijetalna gazirana pića. Umjetna sladila također pojačavaju slatkoću u tolikoj mjeri da mozak prekomjerno aktivira proizvodnju inzulina što nas na kraju ostavlja nezadovoljnima i gladnima.

Stručnjaci od svih tekućina uvijek najviše preporučuju vodu. Možda je jednostavna, ali je i najmanje štetna.