Smokve imaju puno vitamina A, B6, kao i tiamina koji pomaže tijelu pretvoriti ugljikohidrate u energiju. Dobar su izvor vlakana i potiču brzu probavu, a 100 grama ima oko 60 kalorija. Iako se često spominje da su smokve jako kalorične, to vrijedi samo za one sušene koje obično imaju oko 250 kalorija na 100 grama.

Ukusne i slatke smokve prava su ljetna poslastica puna kalija, magnezija, kalcija i željeza. Kalcija imaju čak više nego samo mlijeko, a magnezij pomaže protiv povišenog tlaka, PMS-a i nesanice.

Visok udio vode i prirodnih šećera vrlo je koristan kod oporavka od iscrpljenosti i detoksikacije. Zato je, primjerice, zgodno da smokve ponesete na posao kao međuobrok koji će vam dati energiju da izdržite do kraja radnog vremena.

Zbog velike količine topljivih i netopljivih vlakana, smokva je zaista korisna za zdravlje. Netopljiva vlakna nabujaju u crijevima jer na sebe vežu vodu pa se zato crijeva redovno prazne. Osim što tako smokve sprečavaju probleme s probavom, redovito pražnjenje crijeva važno je u prevenciji raka debelog crijeva. Topljiva vlakna utječu na smanjivanje kolesterola u krvi, a pomažu i u prevenciji raka pluća.

Inače su najpoznatije tri podvrste - bijele, crne i crvene smokve. Vanjska boja kreće se od svijetlozelene, zlatne, smeđe pa sve do tamnoljubičaste.

Kako ih birati i čuvati

Zrele smokve vrlo brzo postaju gnjecave pa ih nikako ne smijete čuvati danima kao ostalo voće. Kada ih kupite, bilo bi najbolje pojesti ih istoga dana, a ako ćete ih čuvati u hladnjaku, to može biti tek dva dana. Obavezno pripazite da na njih ne stavite drugo voće ili povrće i bilo bi dobro posložiti ih na tanjur te odvojiti od ostalih namirnica.

Nedozrele smokve možete držati do dva dana na sobnoj temperaturi dok im koža ne omekša. Ako ćete ih zamrzavati, iskoristite ih do pola godine.