S predsjednikom na kavu! – glasi onaj poznati predizborni poziv hrvatskim građanima da za čelnika države izaberu jednog među sebi jednakima. Kava s predsjednikom, kava s prijateljicom, kava sa šefom… Kava je simbolični znak demokratske promjene i društvene interakcije. Talijanski espresso, američka filter ili ukuhana turska, s mlijekom ili cimetom, vruća ili sa sladoledom, nije važno, važno je da se njome počinje dan i završava svečana večera. U Turskoj su je mahom zamijenili čajem, budući da je za svakodnevnu konzumaciju bila preskupa, a tursku u džezvi prepustili Balkanu. Balkan pak sve više usvaja espresso, a domišljati Bečani u svojim kavanama taj omiljeni napitak poslužuju na više od dvjesto načina.

Ukratko, kava je osvojila svijet, a konzumiranje kofeina raste iz dana u dan. Godine 2007, šest od deset Amerikanaca dnevno je pilo šalicu kave, a tri su je godine ranije pili upola manje. Godine 2003, svaki šesti zaposlenik bio je uredski kavopija, danas je svaki četvrti. Starbucks je jedan od najbrže rastućih lanaca u svijetu, kojemu su prihodi od 1,7 milijardi dolara 1999. narasli pet godina kasnije na nevjerojatne 5,3 milijarde. U kafićima kažu da espresso u zadnje vrijeme naručuju čak desetogodišnjaci.

Ali u civilizacijama poput američke gdje se živi, radi i zabavlja 24 sata dnevno, kofein u kavi nije dovoljan da im otjera umor i san. Proizvođači bezalkoholnih pića stoga posljednjih godina nude energetska pića s kofeinom u dozama koje 'dižu i mrtve iz groba' i na tome zarađuju rekordne profite. I dok boca Coca-Cole od 0,33 litre sadrži 34 miligrama kofeina, najprodavaniji energetski napici poput Red Bulla ili Monstera imaju 80 miligrama, a novi Censored Energy Drink, ranije poznat kao Kokain, čak 280 miligrama. Na policama američkih trgovina može se naći više od 200 vrsta napitaka nabildanih kofeinom, što proizvođačima donosi profite mjerljive u milijardama dolara. Prije koju godinu nepoznat, Red Bull je danas na sedmom mjestu najomiljenijih bezalkoholnih pića u SAD i treći proizvod na kojemu trgovci u supermarketima najviše zarađuju. U tom novom kofeinskom ludilu, nudi se čak kofeinsko pecivo i kofeinske krafne! Da bi ostali budni na tržištu, i PepsiCo i Coca-Cola svojim su standardnim napicima dodali nove brendove s dva do tri puta više kofeina.

Čemu toliko kofeina? Jedan od razloga je činjenica da Amerika nikad ne spava, od trgovina otvorenih 24 sata, do radnog vremena od devet do 17 i višesatnog putovanja od kuće do posla i obrnuto. Amerikanci u prosjeku spavaju 25 posto manje nego prije stotinu godina, a konkurencija je nesmiljena, pa energiju treba nadoknaditi na neki drugi način. To se naročito odnosi na mlade koji sate i noći, bez dovoljno nadzora starijih, provode uz računala ili zoru dočekuju na house partyjima, pa ih sve više postaju ludi kofeinci, kako ih u svojoj knjizi 'Mikrotrendovi: Male sile koje pokreću najveće promjene današnjice' nazivaju američki autori Mark J. Penn i E. Kinney Zalesne. Zbog hiperpotrošnje hiperkofeinskih napitaka, sve više dolazi do predoziranja, a prosječna dob hospitaliziranih je, prema jednom istraživanju u Chicagu, 21 godina.

Ali ne želi samo Amerika biti budna i nabildana energijom. Poput Amerikanaca, i Europljani, stariji nego ikada, moraju ostati mladi i lijepi, ako žele opstati, a za ostati mlad treba puno, puno energije. Estetska je kirurgija u porastu, teretane su pune, a gutanje Viagre u samo četiri godine (od 1998. do 2002) naraslo je 200 posto među Amerikancima u dobi od 45 do 55 godina i više od 300 posto među onima od 18 do 45 godina. Dosadašnje performanse u hektičnom svijetu superlativa očito nisu dostatne, jer mnogi žele biti, kako kažu autori Mikrotrendova, superbudni supernabijeni supermeni.

Ali biti superbudan supermen ima svoju cijenu. Zna se da kofein, naročito u visokim dozama, izaziva nesanicu, tjeskobu, glavobolju, želučane tegobe, srčanu aritmiju, pa i debljanje ako se konzumira u vidu slatkih bezalkoholnih pića ili kave s mlijekom ili šlagom. Najgore je to što su najbrže rastuća skupina potrošača djeca, pa iako učinak energetskih napitaka tek traži ozbiljno istraživanje, neke zemlje poput Francuske, Norveške i Danske su ih zabranile zbog navodne povezanosti s iznenadnom smrću.

Mnogi će ustati u obranu kofeina. Koliko je pospanih vozača ostalo živo zahvaljujući šalici kave i koliko studenata ne bi diplomiralo, da im kava nije pomogla pri noćnom bdijenju nad knjigom? Stručnjaci kažu da kofein utječe na smanjenu pojavu Alzheimerove bolesti, dijabetesa, žučnog kamenaca, Parkinsonove bolesti i raka debelog crijeva. Pojačava navodno učinak vitamina i drugih čimbenika u procesu ozdravljenja, zbog čega je toliko prisutan u analgeticima koji se mogu dobiti bez recepta. Jedna studija također tvrdi da kofein potiče rast moždanih stanica čime jača pamćenje i sposobnost učenja. Druga pak dokazuje da liječi ćelavost kod muškaraca, premda bi zbog toga trebali popiti šezdeset šalica na dan!

U svakom slučaju, u nacijama opsjednutima vječnom mladošću, uspjehom i energijom, smanjuje se konzumacija alkohola, a jača gutanje kofeina. U današnjem non-stop budnom svijetu, ljudi traže napitke koji podižu organizam, a ne one koji ga spuštaju i vode u depresiju, kažu autori 'Mikrotrendova', pa je jednu ovisnost zamijenila druga. Ali, za razliku od naših kavopija koji uživaju kahvendisati u društvu, pa makar i s predsjednikom, Amerikanci svoje dnevne doze kofeina ispijaju solo.