Sretni se ljudi okružuju drugim sretnim ljudima, često se osmjehuju, više slušaju a manje govore, vježbanje im je prioritet, znaju cijeniti male stvari i redovito se znaju isključiti od gadgeta kako bi napravili malu digitalnu detoksikaciju. Proučite 20 navika vedrih osoba
Martin Seligman, otac pozitivne psihologije, kaže da 60 posto sreće određuje naša genetika i okruženje, no da preostalih 40 posto sreće ovisi samo o nama. Opisuje je i tri različite vrste sretnih života: ugodan
život u kojem se trudite dane ispuniti užicima, angažiran život u kojem veselje pronalazite u svom poslu, roditeljstvu, ljubavi i slobodnom vremenu te napokon život sa smislom koji se sastoji od spoznaje koje su vaše najjače snage te od želje i potrebe da ih koristite u službu nečeg većeg od sebe.
Proučavajući što čini potpuno zadovoljstvo, Seligman je sam bio iznenađen: hedonizam, istraživanja su naime pokazala, daje malen doprinos trajnom ispunjenju. Užitak je samo šlag na torti koji zaslađuje život u kojem smo u potrazi za značenjem i angažmanom, piše Huffington Post.
Iako možda zvuči kao prevelik zalogaj, sretni ljudi imaju navike koje možete uvesti u svoj svakodnevni život i povećati svoj osjećaj sreće.
1.Okružuju se s drugim sretnim ljudima.
Radost je zarazna. Jedna je studija pokazala da će osobe koje se okružuju sretnim ljudima više od 20 godina vjerojatnije i sami postati sretni u budućnosti. To je dovoljan razlog da otkažete kavu prijateljici koja se stalno tuži i počnete provoditi više vremena s onima koji vam mogu podignuti raspoloženje.
2. Osmjehuju se.
Čak i ako se ne osjećate tako vedro, njegujte u sebi sretnu misao i zatim se nasmijte. Taj mali trik može podići razinu sreće i učiniti vas produktivnijima. No važno je biti iskren sa svojim osmijesima: istraživanje je pokazalo kako glumljeni osmijeh koji se pojavljuje na našem licu dok istodobno doživljavamo negativne emocije zapravo može pogoršati raspoloženje.
3. Njeguju otpornost.
Prema psihologu Peteru Krameru, otpornost, a ne sreća, na drugom je polu od depresije: sretni ljudi znaju kako se oporaviti od neuspjeha. Ili, kao što japanska poslovica kaže - 'Padni sedam puta i ustani osmi put'.
4. Oni pokušavaju biti sretni.
Da, jednostavno je kao što zvuči: i sam pokušaj da budemo sretni može potaknuti naše emocionalno blagostanje. Studija objavljena u časopisu The Journal of Positive Psychology pokazala je da osobe koje aktivno pokušavaju biti sretnije imaju najvišu razinu pozitivnih raspoloženja.
5. Svjesni su dobroga.
Važno je proslaviti velika, teško zarađena postignuća, ali sretni ljudi ne zanemaruju ni svoje manje svakodnevne pobjede. Primjećujte male stvari koje su se preko dana odvile kako treba. Takve male nagrade popravit će vam raspoloženje.
6. Cijene male stvari.
Sretni ljudi cijene male užitke. Pronalaženje smisla u malim stvarima i treniranje zahvalnosti za sve što imate povezano je s osjećajem ukupne radosti.
7. Posvećuju dio svog slobodnog vremena na davanje drugima.
Iako dan ima samo 24 sata, pozitivne osobe dio dana posvetit će radeći za dobro drugih. Dobrotvorni je rad važan za psihičko i fizičko zdravlje, a jedna je studija utvrdila da pomaganje drugima aktivira centar za nagrađivanje u mozgu koji potiče opuštanje dopamina.
Zato je, između ostalog, dobro raditi dobro.
8. Dopuštaju si da izgube pojam o vremenu. (I ponekad si ne mogu pomoći.)
Kada ste koncentrirani na aktivnost koja vas istodobno stimulira i okrepljuje, ušli ste u vedro stanje koje se naziva 'protok'. Sretni ljudi u stalnoj su potrazi za tim osjećajem. Da bi vas nešto ponijelo, morate aktivnost doživjeti kao dobrovoljnu i ugodnu, ona mora zahtijevati vještinu i biti izazov (iako ne pretežak) s jasnom određenim ciljem.
9. Draži su im duboki razgovori od čavrljanja.
Ništa nije krivo s razgovorima na temu 'što ima danas', ali razgovori o tome što vam je važno temelj su dobrog osjećaja. Studija objavljena u časopisu Psychological Science pokazala je da osobe koje češće sudjeluju u ozbiljnim razgovorima, a manje u trivijalnom brbljanju doživljavaju viši osjećaj zadovoljstva. Jedno od najčešćih žaljenja umirućih glasi: 'Volio bih da sam imao više hrabrosti izraziti svoje osjećaje.' Ukratko: manje razgovarajte o vremenu, a više o tome što vam puni srce.
10. Troše novac na druge ljude.
Možda novac ipak kupuje sreću. Studija objavljena u časopisu Science pokazala je da nas trošenje novca na druge ljude više usrećuje nego kad trošimo na sebe.
11. Slušaju.
'Slušajući otvarate svoju sposobnost da upijete više znanja i tako blokirate svijet u kojem dominiraju vaše riječi i nemir', piše David Mezzapelle, autor knjige 'Zarazni optimizam'. 'To također pokazuje povjerenje i poštovanje prema drugima. Znanje i samopouzdanje dokazi su da ste sigurni u sebe i tako zračite pozitivnom energijom.' Znati slušati vrijedna je vještina koja jača odnose i dovodi do pozitivnih iskustava.
12. Održavaju kontakte licem u lice.
Brzo je i jednostavno objaviti status na Facebooku ili Twitteru, poslati SMS, razgovarati na Skypeu. No vrijeme koje ste odvojili da vidite uživo dragu vam osobu, isplatit će se višestruko. 'U nama je duboka potreba za osjećajem koji dolazi u interakciji s prijateljima', kaže dr. John Cacioppo, ravnatelj Centra za kognitivne i socijalne neuroznanosti na Sveučilištu u Chicagu. Iako smo pomoću socijalnih mreža u kontaktu s puno ljudi, nedostaje nam fizički dodir koji donosi toplinu i smanjuje osjećaj tjeskobe.
13. Uvijek vide svijetlu stranu.
Optimizam donosi puno zdravstvenih pogodnosti, manje stresa, viši prag tolerancije za bol i, manje izglede za bolesti srca. Pesimisti vjeruju da će loši događaji dugo trajati, da će potkopati sve što čine i da su za to sami krivi. Optimisti, koji su suočeni s istim problemima ovoga svijeta, razmišljaju o nesreći u suprotnom smjeru: vjeruju da je poraz samo privremeni neuspjeh te da je njegov uzrok ograničen na taj jedan slučaj. Optimisti vjeruju da poraz nije njihova krivnja - okolnosti, loša sreća ili druge osobe su do toga dovele. Takvi se ljudi ne obaziru na poraz. Suočeni s problemima doživljavaju ih kao izazov i više se trude.
14. Cijene dobru glazbu.
Glazba je snažna. Toliko snažna da može smanjiti. Odabir prave pjesme važan je čimbenik, jer sretna ili tužna pjesma također može utjecati na način na koji percipiramo svijet.
15. Znaju se isključiti.
Meditacijom, dubokim disanjem, isključivanjem mobitela… Sposobnost da se isključimo iz svijeta u kojem smo stalno povezani važan je faktor sreće. Telefonski razgovori mogu povećati krvni tlak i razinu stresa, a dugo razdoblje provedeno pred zaslonom računala povezano je s depresijom i umorom. Tehnologija neće pobjeći, ali pokušajte se povremeno isključiti u nekoj vrsti digitalne detoksikacije prilikom koje će mozak imati priliku napuniti se i oporaviti.
16. Ne boje se duhovnosti.
Istraživanja ukazuju na vezu između vjerske i duhovne prakse i veselja. Osnova sreće su navike poput izražavanja zahvalnosti, suosjećanje i ljubav koje promiče većina duhovnih konvencija. Također, potraga za odgovorima na velika pitanja pomaže da svom životu damo kontekst i značenje. Vrijeme posvećeno duhovnosti oporavlja nas od profanosti svakodnevice. Uvedite u svoj raspored trenutke meditacije, paljenje svijeća subotom, pohodite bogoslužje ili otiđite na duhovne vježbe u izoliranim, mirnim mjestima. Predah od posla i zahtjeva svakodnevnog života smanjuju stres, a transcendentna duhovna i vjerska iskustva imaju pozitivan, okrepljujući učinak.
17. Vježbanje im je prioritet.
'Vježbanjem se luči endorfin. Endorfin nas čine sretnima', rekla je plavuša s Harvarda. Vježbanje ublažava simptome depresije, anksioznosti i stresa, a vježbanjem ćete svoje tijelo početi cijeniti više.
