Mislite da je dovoljno to što se osjećate sretni? Razmislite ponovno, jer znanstvenici tvrde da postoje različite vrste sreće, a nije svaka dobra za vaše fizičko zdravlje. Primjerice, sreća koja nastaje u trenutku kada zadovoljite neku svoju želju – jedenje kolača ili kupnja skupih cipela – nije sreća koja će donijeti dobrobit zdravlju.

Točnije, takva sreća može izazvati stres, a dugoročno i depresiju, otkriva najnovije istraživanje čiji su rezultati objavljeni u Proceedings of the National Academy of Sciences. Zašto? Znanstvenici smatraju da je to zato što čovjek negdje duboko u sebi osjeća da to nisu dovoljni razlozi za sreću odnosno da je čovjek stvoren za nešto više, a to su tek površni užici.

Voditeljica istraživanja Barbara Fredrickson kaže kako su nju i njezin tim rezultati istraživanja prilično iznenadili. Znanstvenici su sreću podijelili na dvije vrste – hedonističku i sveobuhvatnu sreću.

Hedonistička sreća podrazumijeva uživanje u vanjskim užicima koji najčešće kratko traju pa je osoba stalno u potrazi za novima izvorima užitaka. Sveobuhvatna sreća podrazumijeva više ciljeve, brigu o vlastitom, ali i općem dobru te ispunjenje osobne svrhe. Dobri primjeri ljudi koje može svrstati u kategoriju sveobuhvatne sreće su Majka Tereza ili Dalaj Lama.

Uočeno je da je sveobuhvatna sreća znatno dugotrajnija te samim time pozitivnije djeluje na zdravlje. Stručnjaci vjeruju da je to zato što su ljudi svjesni da kratkotrajni užici ne mogu biti svrha života. Puno je važnije, objašnjavaju, imati osjećaj da ipak činite nešto dobro za cjelokupno društvo.