U novoj epizodi TOPCASTA TOP RADIJA gošća je bila doktorica Tena Trbojević koja je sa slušateljima podijelila svoje znanje o epilepsiji, kroničnoj neurološkoj bolesti koju karakterizira poremećaj funkcije mozga, a uzrokovana je pretjeranom aktivnosti mozga, što u konačnici rezultira s epileptičkim napadajem.

'Uvijek u bilo kojim slučajevima sumnje, neobičnog ponašanja ili nerazjašnjenog događaja potrebno je kontaktirati liječnika ili javiti se u dežurnu pedijatrijsku službu, odnosno hitnu službu bez obzira radilo se o djeci ili odraslima', rekla je doktorica Trbojević.

Naglasila je kako svatko treba biti oprezan, promatrati, ponekad i snimiti nekakva neobična ponašanja kako bi takvu snimku mogli pokazati liječniku koji bi ih mogao onda usmjeriti na daljnju obradu, dijagnostiku i liječenje.

'Procjenjuje se da 1% populacije boluje od epilepsije, to znači da kada bi prenijeli taj postotak na našu populaciju, u Hrvatskoj ima 40.000 oboljelih od epilepsije. U svijetu na globalnoj razini to bi bilo oko 50 milijuna oboljelih od epilepsije', otkrila je doktorica.

Otkrivši kako epilepsija može zahvatiti sve dobne skupine, djecu i odrasle, pojasnila je: 'U djece postoje određeni pikovi kada se češće javlja, pa tako u male djece, novorođenčadi zbog određenih događaja uoči poroda, dok recimo se isto tako mogu javiti i u dobi od 10. do 16. godine kao češće manifestacije u djece.'

Doktorica je otkrila kako ne možemo odrediti točan uzrok epilepsije. Kod djece to mogu biti ozljede vezane uz porođaj, infekcije, različiti strukturalni procesi mozga, razvojne anomalije, tumorski procesi, krvarenja, čak i genetski poremećaji.

'Epilepsija podrazumijeva dva ili više ponavljajuća napadaja. Jedan napadaj nije epilepsija i smatra se da 10% ljudi, odnosno 1 od 10, ima jedan napadaj tijekom cijeloga života', rekla je dr. Trbojević dodavši: 'Epilepsija podrazumijeva više napadaja i u tom slučaju može se primijeniti i adekvatno liječenje što uključuje medikamentno antikonvulzivnu terapiju. U nekim slučajima, kada je napadaje teško kontrolirati s više lijekova ili ukoliko se nađe neki strukturalni proces koji generira razvoj napadaja, tada se može pribjeći i kirurškim zahvatima, mikrokiruškim postupcima, stimulaciju vagusa i sl.'

Doktorica Trbojević je dala važne upute kako pomoći osobi koja doživljava epileptički napadaj:

'Kada nastupi napadaj, potrebno je ostati za početak smiren. Pokušati ne obuzeti se panikom, nego ostati smiren i fokusirati se da bi pomogli toj osobi na način da spriječite ozljede koje bi mogao zadobiti tijekom tog napadaja, grčenja ili trešnje. Odmaknuti ga od oštrih ili opasnih predmeta, tvrdih podloga ili tvrdih predmeta u okolini, poput stola, štoka, ispod glave staviti nešto mekano. Primjerice, neki predmet koji vam je u blizini, je li to jakna, majica, šal, ispražnjena torba, ruksak, potrebno je ukloniti sve predmete koji su na bolesniku, a da ga ograničavaju ili stišću...'

U početku napadaja potrebno je mjeriti vrijeme napadaja jer je to jako bitno i za liječnike i za pacijenta ako on sa sobom ima određenu antikonvulzivnu hitnu terapiju, objašnjavala je doktorica i nastavila:

'Pogledajte smireno na mobitel, čim napadaj započne. Tijekom tog napadaja ne treba pokušavati ograničiti i spriječiti tu trešnju tijela. Također, kada napadaj prođe, a osoba je bez svijesti, potrebno je staviti ga na bok i pričekati da dođe hitna pomoć ili dok ne dođe u potpunosti svijesti. Bitno je ostati s bolesnikom cijelo to vrijeme kako bi znali i pomogli mu da na siguran način dođe kući ili se na siguran način usmjeri u hitnu pomoć, odnosno do hitne službe.'