Većina ljudi vjerojatno se nikada neće morati susresti s dijagnozom afazije, no možda će za istu čuti, posebice sada kada je i službeno potvrđeno da je ista dijagnosticirana holivudskom glumcu Bruceu Willisu. Upravo zbog afazije on je morao donijeti odluku koja mu nije bila nimalo laka - odlazi u prisilnu glumačku mirovinu, budući da ne može više snimati.

No, o čemu je riječ i što je to točno afazija? Kako stoji na web stranici MSD priručnici, afazija je gubitak ili poremećaj govora koji uključuje smanjenu mogućnost razumijevanja ili izražavanja (ekspresiju) riječi, odnosno njihovih neverbalnih ekvivalenata. Nastaje kao posljedica oštećenja funkcije centara za govor u korteksu i bazalnim ganglijima, odnosno u bijeloj tvari kroz koju prolaze putovi koji te centre povezuju.

Nažalost, za istu nema specifične terapije, ali dobra je vijest da govorna terapija može znatno ubrzati oporavak. Inače, jezične, odnosno govorne funkcije smještene su većinom u posterosuperiornom dijelu temporalnog režnja, te pridruženog mu donjeg dijela parijetalnog režnja, inferolateralnog dijela frontalnog režnja i subkortikalnih veza između tih područja, a oštećenje tog trokutastog područja očituje se oštećenjem jezične (govorne) funkcije.

Važno je naglasiti da u nekim slučajevima afazije osoba može imati problema i sa svjesnim djelovanjem, poimanjem sredine, koncentracijom i pamćenjem, a oboljeli imaju umanjenu mogućnost izražavanja, kao i razumijevanja riječi te onoga što one predstavljaju u prirodi.

Jedan od najčešćih uzroka afazije je moždani udar, no osim toga mogu je izazvati tumori, traume, bolesti krvnih žila (poput embolije, tromboze i krvarenja), infekcije, ali i demencije, a posljedica svega je oštećenje funkcije centara za govor u lijevoj hemisferi mozga.

Postoje dvije glavne vrste afazije, a to su Senzorna ili Wernickeova (Bolesnici govore bez većih problema, najčešće izgovarajući besmislene fraze, nisu svjesni značenja riječi niti njihovih međusobnih odnosa. Rezultat je 'salata od riječi'. Najčešće ovi bolesnici nisu svjesni činjenice da je njihov govor potpuno nerazumljiv drugim ljudima. Najčešće ovaj poremećaj govora prati i ispad desnog vidnog polja jer se vidni put nalazi vrlo blizu oštećenom području.) te Motorna ili Brocina (Bolesnici mogu dobro razumjeti i povezivati riječi, no njihova mogućnost stvaranja riječi je smanjena ili nestala. Često je ovaj poremećaj praćen smetnjama pisanja (agrafija, disgrafija) koje zajedno uvelike deprimiraju bolesnika u njegovim pokušajima komunikacije s okolinom. Brocina afazija može uključivati i anomiju (nesposobnost imenovanja predmeta) kao i poremećaj naglašavanja.)

Stručnjaci tvrde kako dobra terapija govora znatno ubrzava bolesnikov oporavak pa s terapijom treba započeti što prije nakon pojave simptoma.