Mnogo je turističkih gradova i država koji nisu odoljeli uvođenju kazni za turiste kad svojim ponašanjem krše pojedina lokalna pravila, a vidjeli smo to prošlog ljeta i u našim gradovima. Stoga nije loše znati neka od tih pravila, uz ona uobičajena o pijanstvu na javnom mjestu i sličnom
Svojim čitateljima je zanimljivu 'inventuru' ponudio portal AFAR, inače okrenut (najviše američkim) putnicima bolje platežne moći. Što, dakle, treba izbjegavati u raznim europskim zemljama? Ili bar nemojte raditi izvan granica ono što ne želite da drugi rade unutar naših granica.
vezane vijesti
Najviše odredbi svuda je vezano uz buku, ali tu su Njemačka i Švicarska najdrastičnije. U Njemačkoj je, primjerice, dozvoljena razina buke smanjena na minimum nedjeljom i praznicima od 20 sati do 7 ujutro. Među ostalim, to se odnosi na košenje trave, bučnije kućanske radove, pa i teške kamione na ulicama te glasnu glazbu, sve do bacanja staklenih boca u kontejnere za recikliranje. U većem dijelu zemlje slične su odredbe i za radne dane nakon 22 sata, a imaju i ime za taj propis - Nachtruhe ili 'noćni san'. Na sličan način tiši sati regulirani su u većem dijelu Švicarske, ali su oni otišli korak dalje: nedjeljom je zabranjeno stavljati i rublje na sušenje na otvorenom.
Mnogi stariji backpackeri, ali i druge vrste putnika, sjećaju se dana u kojima je bilo normalno pojesti nešto na stepenicama Španjolskog trga u Rimu ili na venecijanskim ulicama. Zaboravite na tu naviku, pa i na nošenje kave u čaši dok obilazite povijesne znamenitosti (što pozdravljamo). U gradovima poput Rima, Firence ili Venecije - a to su najpopularniji talijanski turistički gradovi - svaka konzumacija hrane i pića oko javnih zgrada i povijesnih spomenika je zabranjena. U Rimu i Veneciji lokalna policija to brani na popularnim trgovima, oko fontana, arheoloških nalazišta, spomenika, a kazna je od 40 do 240 eura. U Rimu vas mogu privremeno čak i protjerati iz povijesne jezgre. U Firenci su hrana i piće zabranjeni i na pločnicima, pred ulazima u trgovine ili bilo gdje na cestama unutar povijesne jezgre. Nije stvar samo u sjedenju, tamo ne smijete jesti ni u hodu na najpopularnijim ulicama. Kazne su od 150 do 500 eura.
Venecija još od 2008. ima još jednu zabranu nekad popularne aktivnosti: ako hranite golubove na Trgu svetog Marka ili drugdje, u ovom gradu pod zaštitom UNESCO-a možete platiti globu i do 700 eura. Naime u La Serenissimi su shvatili da golublji izmet jako oštećuje osjetljive povijesne zgrade i spomenike. Isto je zabranjeno u Beču, ali uz skromnije kazne - platit ćete 36 eura na licu mjesta ako vas uhvate.
Srećom, Hrvatska je članica Europske unije, pa za naše građane u ostalim zemljama vrijedi i ovdašnja osobna iskaznica, za razliku od državljana 'trećih zemalja' kojima može biti kažnjivo ako se gradom kreću bez važeće putovnice. No osobne dokumente uvijek je dobro imati u džepu ili novčaniku ili torbi.
Kad je prošlih godina pravilo o zabrani hodanja u kupaćim kostimima po gradu uvedeno u nekim našim gradovima, recimo Hvaru i Splitu, bilo je mnogo ruganja zbog navodno pretjeranog ćudoređa, poput toga da su kao 'talibani' i sličnog. No valja znati – za zdravlje vlastitog novčanika – da takvih pravila ima i drugdje, primjerice u Španjolskoj. Policija u Barceloni ili Palma de Mallorci uglavnom se ne zamara time jeste li upravo stigli s plaže i hodate do svog smještaja. Kad napustite plažu, navucite majicu i hlače ili haljinu. U suprotnom, kako je u glavnom gradu Katalonije propisano još od 2011., možete platiti kaznu od skoro 300 eura. Na Mallorci su isti propis – proširen na ulice, sjedenje na klupama, trgovine, muzeje, javni prijevoz... – uveli tri godine kasnije, s 'masnijim' kaznama, do 565 eura.
U Grčkoj je pak zabranjeno ulaziti na arheološka nalazišta u cipelama s visokom petom, posebno na Akropoli i svetištu u Delfima, kao i u amfiteatrima u kojima se ljeti održavaju brojni koncerti. Naime zaključeno je da oštre i visoke pete nanose štetu povijesnim građevinama. Očekivano, na tim lokacijama zabranjena je i konzumacija hrane i pića, čak i žvakaćih guma.
Vožnja njemačkim autocestama uglavnom je užitak, posebno za ljubitelje većih brzina s obzirom na često nepostojanje ograničenja. No zato je strogo zabranjeno zaustavljanje na autocestama iz bilo kojeg razloga koji ne spada u hitnu situaciju. Kaznu od 70 eura možete dobiti i ako ste prisiljeni stati jer ste ostali bez goriva, što se ne smatra 'hitnim', jer ste na gorivo trebali misliti ranije. Ako tako zaustavljeno vozilo izazove nesreću, kazna se može značajno povećati. Kao upozorenje neka posluži i informacija da je nepotrebno zaustavljanje na autocesti zabranjeno i u Hrvatskoj, a kazna je 60 eura.
