'Osim hrvatskim skijašicama, ovih sam dana i tjedana posvećen snimanju filma 'Freedom'. Priča je to o skijanju izvan uređenih staza, o slobodi i načinu na koji freerideri razmišljaju. U veljači bih sa Zrinkom (op.a., Ljutić) trebao ići na nekoliko treninga brzih disciplina. Početkom ožujka idem i u Sjevernu Makedoniju na cat skiing, a krajem ožujka tri tjedna skijat ću na Aljasci u sklopu jednog projekta. Uglavnom, puno skijanja i traženja najboljih uvjeta. Što se jedrenja tiče, ove sezone neću imati nikakav svoj projekt, ali jedrit ću s drugima. No i to je dobro, jer mi je vođenje projekta prilično naporno. Traži to puno vremena, logistike, energije. Jedriličarski projekti zahtijevaju veću ekipu, baš kao i skijanje. I ako nemaš ekipu uz sebe, onda moraš sve odraditi sam. Tako da sam ovog ljeta prepušten drugima (ha, ha)', rekao je za tportal Ivica Kostelić.

Iako su mu 'tek' 44 godine, Kostelić definitivno spada među najveće hrvatske sportaše. Jer iz 'malene Hrvatske', koja u njegovo vrijeme gotovo da nije imala pravu stazu, uspio je pokoriti skijaške velesile te osvojiti medalje na najvećim skijaškim natjecanjima.

Od olimpijskih do odličja s utrka Svjetskog kupa i svjetskih prvenstava, a posebno impresionira Veliki kristalni globus za najboljeg skijaša 2011. godine.

Naravno, svi ti uspjesi iziskivali su velike napore jer se na prelasku iz juniorske u seniorsku konkurenciju patio s najtežim ozljedama, odnosno puknućima ligamenata i zahtjevnim operacijama. Na kraju ih je 'odradio' čak 14. Ali krasile su ga upornost i odlučnost te želja za uspjehom i ispunjenjem zacrtanog cilja - osvajanjem olimpijske medalje.

Na skijama je u službenim natjecanjima bio do siječnja 2017. godine, a oproštaj od tog perioda života objavio je u omiljenom mu Wengenu. Tijekom tog dijela karijere ostvario je 27 pobjeda u Svjetskom kupu, sveukupno se na pobjedničko postolje penjao 60 puta, a osvojio je i četiri srebrne medalje na trima izdanjima Olimpijskih igara (op.a., u Torinu 2006., Vancouveru 2010. i Sočiju 2014. godine).

No paralelno sa skijanjem Kostelić je ulazio u druge sfere života. Gitara i općenito glazba bili su mu užitak i sredstvo opuštanja, a svoje umijeće doveo je do razine da je tijekom skijaške karijere znao svirkom zabavljati kolege. Ali ni to mu nije bilo dovoljno, već se primio i knjige upisavši studij povijesti na Hrvatskim studijima te ga je krajem 2016. godine i završio.

Zaljubljenik u adrenalin, dok se još 'lomio' oko kraja skijaške karijere, upustio se u ludu avanturu - na skijama je 14 dana hodao preko Islanda. Ali ni to mu nije bilo dovoljno, pa je učinio isto na Grenlandu. S time da mu je za taj pothvat trebalo 18 dana. A koliko je sve to bilo naporno, dovoljno svjedoče njegove riječi.

'Island je za Grenland civilizacija. On je lijep za hodanje jer svaki dan vidiš nešto drugo. Ovo je pak snježna pustinja. Nema ničeg ispred tebe ni iza tebe. Tek pod nogama osjećaš jesi li na uzbrdici ili nizbrdici. To je, zapravo, bijela pustinja. Nakon što smo krenuli iz Kangerlussuaqa, danima nismo vidjeli čovjeka. Vrijeme nas je satrlo. Imali smo četiri dana ispod minus 30, a samo jedan dan, i to zadnji, imali smo vjetar u leđa. Ipak, morali smo putovati jer smo imali ograničene zalihe hrane i morali smo svaki dan napraviti određenu kilometražu. Jedan smo dan imali ogromne zapuhe, bilo je i dosta dubokog snijega. Ovo je bilo najteže što sam pretrpio u svom, mogu reći, spartanskom životu. Bila je to moja najveća pustolovina nakon koje se u meni nešto promijenilo', svojevremeno je rekao za Večernji list.

Istaknuo je, iako je službeno okončao karijeru, da nikad neće prestati skijati. I dandanas je na skijama, uz stazu, te savjetima pomaže našim mlađim skijašicama i skijašima.

No jednako tako provodi vrijeme i na moru. Ta mu je strast ostala vjerojatno iz djetinjstva, kada je 'ludovao' po Mljetu, skačući sa stijena u more. S time da sada opet pomiče granice. Jer sjeo je u jedrilicu, a morske milje postale su mu prijateljice.

Preplovio je potom Atlantik - sam samcat. Onda je ušao i u natjecateljske vode jer mu nije bilo dovoljno boriti se samo protiv prirode.

Tako je u kolovozu 2023. godine drugim mjestom na prestižnoj regati od Palerma do Monte Carla, dugoj 500 nautičkih milja, osigurao titulu prvaka Mediterana u klasi 40. Čak je postojala i mogućnost da se pojavi na ljetnim Olimpijskim igrama u Parizu, ali njegova je disciplina izostavljena iz programa.

'Ne idem još na ljetne Olimpijske igre. Takav je bio plan, počeli smo se pripremati, ali je ta disciplina na kraju izbačena - odnosno zamijenjena drugom', rekao je.

Kostelić se natječe u offshore jedrenju, što je, ako slučajno ne znate - jedrenje daleko od kopna.

'U jedrenju postoje olimpijske discipline - offshore nije jedna od njih. To je odobalno jedrenje, izvan dosega GSM-a. Teoretski je to jedrenje minimalno 50 milja od obale, pa je ne vidiš. Spada u oceansko jedrenje, a u pravilu su to utrke na duge staze na otvorenom moru', otkrio je u jednom od intervjua te objasnio po čemu se jedrenje razlikuje od skijanja, uzrokuje li ozljede, odnosno što je opasnije.

'Ima ozljeda, ali manje. Možemo reći da ih više podnosi materijal. Lome se jarboli ili brodovi, ali tijelo je naravno pod puno manjim stresom i opterećenjem, iako su fizičke ozljede posada moguće, pa i teške. Naravno, sportovi su jako različiti. Skijanje je sport koji je na jako visokoj razini. Offshore još nije na toj razini jer je dostupan relativno manjem broju ljudi - radi se o dosta skupoj disciplini i još nije dovedena do nivoa na kojem je skijanje. U svakom slučaju, lijepo je pobijediti. U klasi 40 ima sve više profesionalaca pa se lijepo potvrditi u tako probranom društvu. Skijanje je kratki juriš, a jedrenje je više maraton u kojem moraš imati strategiju i taktiku te rasporediti snagu i energiju. Na mahove je sport s više adrenalina od skijanja jer se u njemu boriš i protiv mora i protiv konkurencije', istaknuo je.

I dok mnogi njegovi vršnjaci ni ne pomišljaju na bavljenje sportom, njemu je to 'doručak, ručak i večera'. Svojim aktivnim životom, ispunjenim i umjetnošću i znanošću, pruža primjer u koji bismo se svi trebali ugledati.