Na toj tradicionalnoj godišnjoj konferenciji AmChama okupile su se brojne članice te komore, predstavnici vlasti i raznih institucija, a osim o digitalnoj transformaciji raspravili su i trendove s AI-jem, "machine learninga" (ML) ili strojnog učenja te inovacija, na što su, po riječima Doko Jelušić, fokusirane globalne kompanije.

Produktivnost uz AI raste do 17 do 30 posto

"Željeli bismo da kompanije budu svjesne da se tu radi i o jednom prijelomnom trenutku u smislu primjene i uvođenja AI-ja u poduzeća. To će potencijalno ugroziti neka radna mjesta, ali kao i sve druge inovacije, stvoriti i nova. AI je važan jer može donijeti i od 17 do više od 30 posto rasta produktivnosti", istaknula je Doko Jelušić.

Smatra i da je stoga važno nastaviti s razvojem digitalne infrastrukture u zemlji, kao i vještina te digitalnih usluga i u privatnom i javnom sektoru, ali i digitalne uključenosti i da tehnologija bude dostupna svima, a s obzirom na "turbulentan geopolitički kontekst voditi računa i i kibernetičkoj sigurnosti".

Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler naglasio je da je zbog potrebe reguliranja AI-ja kao središnje tehnologije u digitalnoj transformaciji ekonomije i društva, EK predložila, a Europski parlament ove godine usvojio Uredbu o umjetnoj inteligenciji (AI).

"To je prvi put ne samo u Europi nego i globalno da se uspostavlja temeljna pravila na način stupnjevanog rizika, da primjena AI koja predstavlja veći sigurnosni rizik zahtijeva i veće standarde usklađenosti. Ideja je postići da se na temelju europske regulative dogodi jedan širi tzv. briselski efekt, da i one kompanije koje nemaju sjedište u Europi prihvate europska pravila kao globalna", naglasio je Ressler te dodao da je uredba obvezujuća za sve članice EU-a te će od 2025. biti u nacionalnim zakonodavstvima većine članica.

Nova voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Zrinka Ujević naglasila je da EK digitalizaciju s primjenom novih tehnologija i inovacijama vidi kao nužnost i pokretače napretka i gospodarskog rasta, da se ulaže oko 250 milijuna eura u poticanje primjene i još oko 43 milijuna eura u tzv. akt o čipovima odnosno pokretanje njihove proizvodnje u Europi, s ciljem da do 2030. oko 80 posto europskog stanovništva ima digitalne vještine.

"Ipak, u svemu moramo biti i oprezni u pitanjima privatnosti, odgovornosti i uključivosti", rekla je Ujević.

Napredak Hrvatske u europskom digitalnom desetljeću

Predsjednica uprave tvrtke Poslovna inteligencija Lidija Karaga rekla je kako AI otvara mnoga vrata i da sve više poduzeća i u Hrvatskoj traže načine kako to upotrijebiti i stvoriti dodanu vrijednost, u čemu je jako važnim označila upravljanje podacima.

"Podatke koja neka tvrtka ima mora tretirati kao i bilo koju svoju drugu imovinu te ih mora državati, kao primjerice i strojeve. Sveobuhvatno upravljanje podacima ključno je za primjenu AI-ja, jer je to spoj procesa, tehnologije i ljudi. Za kvalitetu i upravljanje podacima treba imati posebnu odgovornu osobu i tim u organizaciji, da su podaci sigurni i da se znanje o upravljanju podacima stalno 'podiže. O tome ovisi i koliko će imati i biti koristi od AI-ja", upozorila je Karaga.

Državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva (SDURDD) Bernard Gršić ocijenio je da Hrvatska dobro napreduje u digitalizaciji i prema standardima europskog Digitalnog desetljeća, jer je ojačana državna informacijska infrastruktura, donesena digitalna strategija, program politike kako će Hrvatska sudjelovati u dostizanju digitalnih ciljeva EU-a i drugo.

Važnim je istaknuo i što je prije dva tjedna na Odboru za digitalne politike organizacije OECD-a prihvaćeno i konačno izvješće RH, čime je ispunjen i jedan od ciljeva pristupanju OECD-u.

"Da bi digitalna transformacija bila uspješna građani moraju prihvatiti digitalne tehnologije, a s obzirom da digitalne vještine u Hrvatskoj ima više građana nego je prosjek u EU te da ih trenutno više od 55 posto koristi e-usluge, to ohrabruje i vjerujemo da smo na dobrom putu", zaključio je Gršić.