Svaki razgovor o umjetnoj inteligenciji danas obično počne i završi razglabanjima o automatizaciji, izgubljenim poslovima i nagađanjem o tome hoće li Uber ili neka druga taksi služba u sljedećih pet godina razvoziti putnike samohodnim automobilima, bez vozača. No postoje teme daleko veće od onoga što se nalazi među aplikacijama naših pametnih telefona. Očekuje nas bitka između Amerike i Kine, svjetskih supersila kad je riječ o umjetnoj inteligenciji. Njihovo nadmetanje moglo bi odrediti budućnost čovječanstva.

Nedavno je Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo UN-a (WIPO) objavila izvješće u kojem se ističe kako širom svijeta bujaju nove aplikacije, čiji se patenti vežu uz umjetnu inteligenciju. Daleko najviše patenata prijavili su Amerikanci i Kinezi.

'SAD i Kina prednjače brojem prijava patenata i znanstvenih publikacija', objasnio je Francis Gurry, generalni direktor WIPO-a.

U Americi su patenti u privatnim rukama

U SAD-u se većina patenata nalazi u privatnim rukama. Računalni div IBM tako drži 8920 patenata vezanih uz umjetnu inteligenciju, slijedi ga Microsoft s 5930 patenata. To nikoga ne čudi jer je IBM utrošio gomilu i vremena i novca u svoju kognitivno inteligentnu platformu Watson, dok je Microsoft već desetljećima jedan od globalnih softverskih lidera.

Kina je pak u globalnim patentnim prijavama snažno zastupljena svojim akademskim institucijama. Kineski razvoj umjetne inteligencije na sveučilištima i u akademskim krugovima također ne iznenađuje, s obzirom na posvećenost vlade njezinu razvoju. Tamošnja vlada izravno i izdašno financira razne projekte, a posebno se velik novac ulaže u tehnologiju dubokog učenja.

Kina ulaže bilijun dolara u razvoj umjetne inteligencije

Kineska industrija umjetne inteligencije ima skoro pa neograničen prostor za rast. Najveća snaga te zemlje leži u tome što ona nema snažnu tradicionalnu industriju koja bi se nećkala i oklijevala s uvođenjem promjena zbog straha od otpuštanja radnika. S takvim problemima uvođenja umjetne inteligencije u industriju suočena je, naprimjer, Europa.

Štoviše, Kina ulaže ogromne količine novca i drugih resursa u UI tehnologiju. Kineska vlada planira tako do 2030. godine u razvoj i primjenu umjetne inteligencije uložiti čak bilijun dolara. A taj se plan malo kome čini neostvarivim.

'Iako se 12 godina čini kao kratko vrijeme za postizanje takvog ambicioznog cilja, Kina to može postići', smatra William Weightman, Fulbrightov suradnik koji se u toj zemlji bavi pitanjima intelektualnog vlasništva. 'Svijet ne bi trebao podcjenjivati sposobnost Kine da mobilizira ogromnu količinu resursa kako bi ostvarila svoje ciljeve.'

Kako je Alibaba kupio SenseTime

Ne ulaže samo država. Eto, u samo pet godina, između 2012. i 2017., kineski su poduzetnici u razvoj umjetne inteligencije uložili više od 4,5 milijardi dolara iz privatnih izvora. To što je Alibaba, kineski pandan Amazonu, nedavno za 600 milijuna dolara kupio SenseTime, kompaniju koja se bavi implementacijom umjetne inteligencije, samo je jedan od primjera toga što se zapravo događa u Kini.

'SenseTime je savršena studija razlika između kineskog i zapadnog tehnološkog razvoja', kaže Nicholas Colas, suosnivač tvrtke DataTrek Research. 'Umjetna inteligencija, a posebno UI koji pokreće vizualnu analitiku, ključna je tehnologija za niz novih proizvoda. Zapadne tvrtke imaju svojih prednosti, u to ne treba sumnjati. Ali kineski model vladina sponzorstva i privatnog kapitala opasan je protivnik.'

Sjedinjene Države još uvijek su glavni igrač kad je riječ o istraživanju umjetne inteligencije. No pitanje je koliko će dugo trajati njihova dominacija. SAD ima razvijen sustav tehničkog obrazovanja kojim privlači najbolje i najsjajnije umove iz cijelog svijeta, a američka vojska predvodnik je razvoja umjetne inteligencije od samog početka.

'Brojne studije pokazale su da američko ministarstvo obrane mora više poraditi na integraciji umjetne inteligencije i strojnog učenja kako bi se zadržala prednost u odnosu na sve sposobnije protivnike i konkurente', napisao je prije dvije godine tadašnji zamjenik američkog ministra obrane Bob Work, najavljujući projekt Maven.

Američkim vojnicima jasno ono što nije političarima

Ovim projektom želi se izdvojiti određene objekte iz videozapisa i fotografskih snimaka kako bi lakše procesuirala ogromna količina podataka koje prikuplja američka vojska. Pravovremena i točna informacija ključ je zadržavanja prednosti vojne sile.

'Nalazimo u utrci UI naoružanja', tvrdi pukovnik Drew Cukor, načelnik Algoritamskog tima za obavještajne, nadzorne i izviđačke operacije. 'To se već događa u industriji i pet velikih internetskih tvrtki - Apple, Alphabet, Amazon, Facebook i Microsoft - teže tome da postanu UI kompanije.'

Američkoj vojci kristalno je jasno ono što nije vladajućim političarima. Natezanja oko imigrantske politike dovela su do smanjenja broja H1B viza što se dodjeljuju visokokvalificiranim osobama koje nisu rođene u Sjedinjenim Državama. A te bi vize omogućile znanstvenicima i inženjerima da ostanu u SAD-u, da se tamo educiraju i obučavaju te da svojim znanjima pomognu daljnjem razvoju zemlje u koju su došli.

Ovako, oni ostaju izvan Amerike i na njih sad šape stavlja najveći američki konkurent - Kina. A Kinezi su veoma voljni prihvatiti tuđu radnu snagu, naročito onu pametnu.

Štoviše, nedavno su Sjedinjene Države odlučile smanjiti svoj proračun za znanstvena istraživanja i razvoj za 15 posto, što je izazvalo zabrinutost u stručnim krugovima.

'Nažalost, kada je riječ o znanosti i inovacijama, SAD se kreće u pogrešnom smjeru. Smanjuju se sredstva za istraživanje, negiraju klimatske promjene i smanjuju ulaganja u obrazovanje', upozorava Vivek Washwa, profesor sveučilišta Carnegie Mellon.

Umjetna inteligencija imat će zadnju riječ

'Rezanje sredstava za istraživanje loša je vijest. To je kratkovidan potez koji će naštetiti Americi', slaže se i profesor Joshua Gans, koautor knjige 'Prediction Machines: The Simple Economics of Artificial Intelligence'.

Dok Kina ubrzano razvija tehnologiju pametnih gradova, stavovi Amerikanaca prema privatnosti i sigurnosti podataka mogli bi odvratiti tamošnje gradske vlasti od održavanja koraka s Kinom, zemljom koja se ne zamara previše raznim ograničenjima oko prikupljanja i korištenja podataka o svojim građanima.

Američki analitičari upozoravaju kako njihova zemlja pred sobom nema jasan cilj. Kineski je pak prilično jasan; čak je i vremenski određen. Neki predviđaju da utrka u naoružanju između Kine i SAD-a neizbježno vodi jačanju umjetne inteligencije. Štoviše, da bi to mogla biti posljednja utrka u naoružanju u povijesti čovječanstva.

Umjetna inteligencija bit će posljednji izum čovječanstva. Sad ulazimo u okruženje potpuno nepredvidljivo i strano ljudskom iskustvu. Tko će na kraju pobijediti, ne možemo znati. Pitanje uopće nije hoće li to biti Amerikanci ili Kinezi. Pitanje je kako će završiti ljudski rod.