Nova metoda lova na planete uključuje traženje zvijezda okruženih plinskim oblacima. Takve zvijezde vjerojatno imaju planete u svojoj orbiti koji kruže preblizu i polako isparavaju zbog vrućine; riječ je o procesu zvanom ablacija. Skupina astronoma s Otvorenog sveučilišta u Engleskoj odredila je tri takve zvijezde okružene plinskim oblacima i otkrila egzoplanete. Rezultati njihovog rada objavljeni su u ponedjeljak u časopisu Nature Astronomy.

'Ovo je dosad najuspješnija metoda za predviđanje prisutnosti planeta', rekla je Jessie Christiansen, australska astrofizičarka koja je egzoplanete tražila u sklopu NASA-inog projekta. Oblaci plina koje ostavljaju za sobom, znanstvenicima daju uvid u neke nesvakidašnje podatke o sastavu i strukturi planeta.

'Ovi planeti nude nam kvalitetne, detaljne informacije', kaže astrofizičarka Carole Haswell. 'Oni bi nam trebali dati bolji uvid u širu sliku o tome kakvi su zapravo planeti u galaksiji.'

Neptunska pustinja

Čini se da širom kozmosa postoje područja blizu zvijezda u kojima se formiraju stjenoviti planeti, ali znanstvenici baš ne nailaze na planete veličine Neptuna, otprilike četiri puta veće od Zemlje i 17 puta veće mase. To se naziva 'Neptunskom pustinjom'. Prvi planet veličine Neptuna znanstvenici u ovom području otkrili u svibnju. Ovi novootkriveni hlapeći planeti mogli bi ponuditi tragove zašto je tome tako.

Svih šest egzoplaneta orbitiraju oko zvijezda bliže nego što se Merkur kreće oko Sunca. Znanstvenici misle da je najbliži dio ove regije toliko vruć da je bilo kojem planetu teško zadržati plinovitu atmosferu poput Neptunove.

'Jedan od načina na koji bi mogla nastati pustinja je da golemi, stvarno vrući planet izgubi vanjske slojeve zbog zagrijavanja atmosfere do točke ključanja', objašnjava Haswell.

Tri superzemlje i planet koji ne bi trebao postojati

Tri od šest novih planeta su stjenovite superzemlje; veći su od Zemlje, ali ne dovoljno veliki da bi bili nalik Neptunu. Moguće da je riječ o preostalim jezgrama nekad velikih planeta koji su prelazili Neptunsku pustinju.

Znanstvenici su otkrili i planet veličine Neptuna koji orbitira dovoljno daleko od zvijezde da bi ispario, a pronađen je i planet čija je masa upola manja od Jupiterove. Kod treće zvijezde primijećen je pak planet mase 2,6 puta veće od Zemljine.

'A onda smo otkrili da oko nje zapravo kruži sitna zvijezda', rekla je Haswell. 'Bilo je to iznenađenje. Nismo očekivali da ćemo pronaći binarni sustav zvijezda.'

Riječ je o sustavu u kojom su dvije zvijezde povezane gravitacijom. Astronomi procjenjuju da 85 posto svih zvijezda ima barem još jednu zvijezdu u svojoj orbiti. U konkretnom sustavu manja od dvije zvijezde je toliko mala da je jedva možemo smatrati zvijezdom i ima ovalnu orbitu koja je vodi nadomak velike zvijezde. Toliko joj se približava da ne ostaje dovoljno prostora da se stijene i plinovi spoje u planet između njih. Pa ipak superzemlja prolazi između njih.

Znanstvenici pretpostavljaju da se ta superzemlja nije mogla formirati u binarnom sustavu kakav danas postoji. Haswell misli da se orbita male zvijezde promijenila nakon što se formirala superzemlja.

Potraga za ablacijom

Nova metoda lova na planete mogla bi pomoći astronomima da što bolje iskoriste ograničeno vrijeme koje teleskopi imaju na raspolaganju. Potraga za ablacijom mogla bi im osigurati da traže prave planete oko pravih zvijezda. Štoviše, analizirajući kako svjetlost prolazi kroz plinske oblake koje ostavljaju iza sebe, istraživači mogu utvrditi koje se vrste molekula nalaze u tom plinu.

'Gledajući kroz taj plašt plina možemo utvrditi koje kemikalije čine površinske slojeve planeta koji gube masu', kaže Haswell.

Uz tradicionalnije metode analize, oni također mogu izračunati masu i veličinu egzoplaneta. A sve to pak znanstvenicima može pomoći da utvrde temeljnu strukturu planeta: ima li čvrstu jezgru okruženu rastopljenom tekućinom i slojevima stijena poput Zemlje, ili kilometre debelog, vrtložnog plina s tekućim vodikovim oceanom u blizini središta, poput Jupitera.

'To vam onda omogućuje da bolje shvatite kako se planeti oblikuju i razvijaju, što nam pak omogućava da bolje razumijemo i naš solarni sustav', zaključuje Haswell u članku koji objavljuje Business Insider.

>>> Božić i Novu godinu čitateljima tportala čestitaju Toni Cetinski, Bruno Petković, Goran Grgić, Peđa Grbin…