Prema studiji koja je ovaj tjedan predstavljena u časopisu PLOS ONE dio donje čeljusti otkriven u špilji Mala Balanica star je najmanje 397.000 godina, a mogao bi biti stariji i od 525.000 godina.

Međunarodni tim stručnjaka pod vodstvom Dušana Mihailovića sa Sveučilišta u Beogradu i Mirjane Roksandić s University of Winnipeg u Kanadi ističe da su se u to vrijeme neandertalske karakteristike u Europi tek počele javljati. Na razvoj ovih osobina snažno je utjecala povremena izolacija skupina praljudi koju su uzrokovale cikličke formacije ledenjaka. No ti ledenjaci nikada nisu geografski odvojili ljude jugoistočne Europe od Azije i Afrike pa su na njih djelovale bitno drugačije evolucijske sile.

'U to vrijeme u zapadnoj su Europi ljudski preci počeli poprimati neandertalske karakteristike, koje se ne javljaju na ovom nalazištu', rekla je Roksandić i dodala: 'Znanstvenici smatraju da je do razvoja neandertalskih osobina došlo zbog toga što su zapadnoeuropske populacije u glacijalnim razdobljima bile izolirane. Nasuprot tome, jugoistočna Europa nikada nije bila izolirana od Azije i Afrike, pa su na evoluciju čovjeka uticali sasvim drugačiji čimbenici. Balkanski poluotok je po svemu sudeći pripadao matičnom području iz kojeg su ljudske zajednice rekolonizirale Europu nakon povlačenja ledenjaka. Fosil je svrstan u vrstu Homo erectus.'

Autori smatraju da njihovo istraživanje potvrđuje važnost jugoistočne Europe kao vrata kontinenta i jednog od tri ključna područja u kojima su ljudi, biljke i životinje tražili utočište tijekom ledenih doba.

'Imamo vrlo malo fosila hominida iz tog razdoblja koje je bilo ključno za oblikovanje izgleda i evoluciju jedinstvene ljudske morfologije i ponašanja', rekla je Roksandić.