Hrvatska će 28. veljače postati pridruženi član Europske organizacije za nuklearna istraživanja, CERN-a, saznalo se početkom prošlog tjedna iz Ministarstva znanosti i obrazovanja. Riječ je o važnom iskoraku jer će se pridruženim članstvom Hrvatskoj omogućiti ravnopravno sudjelovanje na projektima koje financira CERN. Uz to, hrvatskim će znanstvenicima biti olakšan pristup vrhunskoj edukaciji i istraživačkim projektima, a posla će biti i za brojne inženjere i druge stručnjake.

'Napokon ćemo moći sudjelovati u apsolutno svim aktivnostima CERN-ova laboratorija', tumači dr. sc. Vuko Brigljević, znanstveni savjetnik u Institutu Ruđer Bošković, švicarski đak koji je upravo na CERN-u stekao bogato radno iskustvo. 'Mi fizičari ćemo još najmanje profitirati jer već jesmo unutra, ali će korist za šire društvo biti ogromna.'

Brigljević pritom misli na mogućnost sudjelovanja u svim aktivnostima koje CERN nudi članovima, od ljetnih škola, preko polaganja doktorata, do radnih mjesta koja se otvaraju mladim stručnjacima i složenih poslova koje će moći sklapati naše tvrtke.

Više posla, više iskustva

'Bit će posla za inženjere, strojare, primijenjene fizičare', kaže Brigljević. 'Od svih tih mladih znanstvenika i inženjera neki će tamo naći stalni posao, a još će ih više steći značajna iskustva.'

Pristup CERN-u otvorit će širom vrata i našoj privredi, nada se Brigljević. 'Za CERN rade najveće hi-tech firme, ali posla tamo ima za sve, od izrade i održavanja infrastrukture, preko sustava hlađenja, ventilacije, do serverskih soba i napajanja energijom.'

CERN raspisuje natječaje na koje se mogu javljati tvrtke iz zemalja članica, što je donekle pravedno, smatra Brigljević. 'Uložili su pa im se sada vraća.'

Zemlje članice doista ulažu velik novac u CERN. Proračun je prošle godine iznosio milijardu i 148 milijuna švicarskih franaka. Najizdašniji su bili najveći: Njemačka je uplatila petinu ukupnih sredstava, Velika Britanija 15 posto, Francuska 14, a Italija deset posto. Svoj obol daju i pridružene članice, Srbija (0,17 posto) te Slovenija i Cipar, koje u financiranju CERN-a sudjeluju s po 0,08 posto. U tu računicu svojim doprinosom uklopit će se i Hrvatska.

Korist od članstva višestruko veća od cijene

Članstvo bi nas dakle moglo stajati više od milijun švicarskih franaka godišnje, ali bi korist trebala biti višestruka.

'Nismo ni Silicijska dolina ni Bavarska, ali imamo niz manjih i većih firmi koje definitivno imaju i tehničku sposobnost i znanje dobiti posao za CERN', uvjeren je Brigljević.

Uz direktnu dobit, ne smije se zaboraviti ni iskustvo koje se stječe takvim poslovima, a ni sjajne reference za neke druge, buduće poslove.

Konačno, tu je i politička dimenzija, veli Brigljević. CERN je u vlasništvu zemalja članica koje donose strateške odluke. To znači, bude li se naprimjer gradio novi akcelerator, i mi ćemo sudjelovati u tome.

Brigljevića kao profesora posebno raduje to što će se sada potpuno otvoriti vrata CERN-a za rad s profesorima fizike iz osnovnih i srednjih škola. Četiri generacije profesora bile su na CERN-u i svi su se vratili oduševljeni onime što su vidjeli.

'Dosad smo profitirali od onog što su drugi tamo radili, a sad to postaje i naš laboratorij', zaključuje znanstveni suradnik iz Instituta Ruđer Bošković.

Integracija u svjetsku znanstvenu zajednicu

Vijest o pridruženom članstvu obradovala je i dr. sc. Ivicu Puljka, profesora na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu. I Puljak je, baš kao i profesor Brigljević, dobro upućen u rad i važnost CERN-a. Uostalom, na CERN-u je koordinirao rad stotinjak fizičara iz cijelog svijeta koji su tragali za Higgsovim bozonom, a na Kanarskim je otocima upravljao teleskopima za detekciju gama-zraka.

'To je vrlo lijepa vijest za hrvatsku znanost, pa onda i cijelo hrvatsko društvo', veli Puljak te se nada i punopravnom članstvu, sa svim pravima koja proizlaze iz toga.

'Bit ćemo ravnopravni članovi laboratorija, moći ćemo sudjelovati u eksperimentima, tenderima i razvoju novih tehnologija. Bit će posla za naše stručnjake', veseli se Puljak.

'Na tome se radi doslovce od osamostaljenja Hrvatske, a hrvatske su vlade niz godina podupirale ovaj projekt. To je put koji treba slijediti, put koji će nas integrirati u svjetsku znanstvenu zajednicu', poručuje Puljak.