Pod vodstvom Hrvatskog instituta za istraživanje mozga (HIIM) i Hrvatskog društva za neuroznanost, naši medicinski fakulteti, udruge i ustanove pridružuju se obilježavanju Europskog tjedna mozga pod okriljem Europske alijanse za mozak (EDAB).

Osječki program, u organizaciji studenata i profesora Medicinskog fakulteta, najbogatiji je do sada. Program počinje s današnjih devet radionica i pet predavanja, a tema osječkog dijela manifestacije je učenje i mozak. Do petka, bit će održano ukupno 25 radionica i 20 predavanja.

Koordinatorica događanja i profesorica na Medicinskom fakultetu u Osijeku Marija Heffer kaže da se u ovom znanstvenom području neprestano otkrivaju nove važne činjenice. 'Na američkom Sveučilištu Yale nedavno je otkriveno koliko je uistinu svih naših gena važno za razvoj i funkcije mozga. Dokazano je da je to čak 75 posto', rekla je Heffer, koja će danas održati predavanje o genima žudnje za znanjem. U auli rektorata osječkog Sveučilišta J. J. Strossmayera slijede predavanja o metodi somatskog učenja Feldenkrais i o tome kako mozak uči od tijela, predavača Stjepana Jelice, zatim o uspješnom roditeljstvu predavačice dr. Lade Zibar, o hiperaktivnom poremećaju djece i poremećajima u učenju.

Heffer naglašava da je najveći dio organizacije napravilo 80 studenata. Ove godine fokusirali su se na mehanizme učenja, na pitanje što nas privlači učenju i zašto od nekih ljudi bolje učimo nego od drugih. 'Sekcija za neuroznanost na našem fakultetu jedna od najaktivnijih u svijetu. Digli smo cijeli fakultet na noge. Ovako ujedno i prosvjedujemo za veće priznanje znanosti, jer je ono nedovoljno zbog poremećenog sustava vrijednosti u društvu', kazala je Romana Perković, studentica treće godine Medicinskog fakulteta u Osijeku i jedna od organizatorica.

Slične manifestacije istovremeno održavaju se u 29 zemalja svijeta. U priopćenju povodom Tjedna mozga Hrvatski institut za istraživanje mozga naglašava da je ova inicijativa poprimila je svjetske razmjere iz nekoliko razloga. Prvo, nemoguće je naći ijedno pitanje vezano uz funkcioniranje ljudskog društva koje ne bi zahtijevalo biološki utemeljeno znanje o psihologiji, ponašanju i svijesti čovjeka, odnosima i komunikaciji među ljudima u društvu, kao i evolucijski utemeljeno znanje o tome što nas čini ljudima te kada i kako su nastala ta specifično ljudska obilježja. Drugi je razlog porazna brojka od 35 posto sveukupnih troškova i opterećenja koje bolesti mozga u odnosu na druge bolesti uzrokuju u Europi.

'Ti podaci su 2004. godine dokumentirani u 'Consensus Document on European Brain Research'. Iz dokumenta proizlazi da je ukupni trošak za bolesti mozga bio 386 milijardi eura, a ako se tome dodaju glavobolja i bolesti ovisnosti, trošak raste na 447 milijardi eura godišnje!', upozoravaju u HIIM-u.

U radu Dana alijanse, koja je pokrenula obilježavanje Tjedna mozga, uz hrvatske znanstvenike i studente sudjeluje desetak dobitnika Nobelove nagrade te preko dvije tisuće organizacija iz 76 zemalja sa šest kontinenata. U hrvatskim gradovima radionice i predavanja raspoređeni tematski vezane su uz tri područja - mozak i učenje, neuroekonomiju i novija dostignuća u neuroznanosti. Raspored predavanja, radionica i drugih događanja objavljen je na web sjedištu HIIM-a.