'Inicijativa za ovu dodjelu došla je polovicom prošle godine od Katoličkog bogoslovnog fakulteta (KBF). Senat je potom imenovao povjerenstvo koje je pripremilo prikaz i prijedlog koji je jučer izložen i prihvaćen na Senatu', objasnio je rektor.

U povjerenstvo su imenovana petorica profesora: prof. dr. sc. Ivan Karlić i prof. dr. sc. Stjepan Baloban s KBF-a, prof. dr. sc. Stipe Botica i prof. dr sc. Damir Boras s Filozofskog fakulteta te prof. dr. sc. Marko Petrak s Pravnog fakulteta.

U opsežnom izvješću, koje je su povjerenici sastavili, detaljno su predstavljeni nadbiskupova biografija, znanstvene i stručne aktivnosti, sudjelovanje na međunarodnim skupovima, članstva i znanstveno-organizacijske aktivnosti u crkvenim institucijama te objavljene knjige i radovi – uglavnom pastirska pisma, članci, homilije i govori.

Bozanić je svoj drugi akademski stupanj magistra znanosti ostvario na Papinskom lateranskom sveučilištu iz kanonskog prava. Kao asistent je predavao teološke kolegije na katedrama dogmatske teologije i kanonskog prava na Teologiji u Rijeci. No otkad je postao nadbiskup, prekinuo je nastavni rad zbog novih obveza.

Nadbiskupi - borci protiv totalitarizma, a za ljudska prava

U obrazloženju mišljenja povjerenstva piše da su hrvatski nadbiskupi uvijek imali značajnu ulogu u povijesti Crkve i društva te da su se i Alojzije Stepinac i Franjo Šeper i Franjo Kuharić 'svaki na svoj način i u svom vremenu obilježenom totalitarističkim režimima odvažno borili za ljudska prava, nacionalni identitet i slobodu vjere'.

U izvješću se ističe da je Bozanić nastavio tu tradiciju, da je posebno zaslužan za promicanje kulture dijaloga i dostojanstva čovjeka te za iznalaženje pravoga i pravednog mjesta Crkve u njezinim odnosima prema društvu i suvremenoj kulturi.

'Hrvatskoj crkvenoj i društvenoj javnosti obraćao se u nizu aktualnih tema, posebice kada su poljuljani temelji opće uljudbe, kad je u opasnosti bilo dostojanstvo čovjeka i kao člana društva i kao Božjeg stvorenja… Kardinal nerijetko poziva odgovorne za društvo i Crkvu (političare, gospodarstvenike, vjernike, kulturne i znanstvene djelatnike…) na ozbiljnost i dosljednost u poštivanju prava svakoga ljudskog bića', procijenilo je povjerenstvo.

Hrabrost i ljubav prema pogaženima

Njegove propovijedi i okružnice sadrže 'poruke koje su u novijoj hrvatskoj povijesti vrlo znakovite i nezaobilazne za istinsku viziju budućnosti hrvatskog čovjeka, Crkve i Domovine'. U njima se zauzima posebice za 'ljubav prema čovjeku, ljubav prema Domovini, ljubav prema pogaženima i ljubav prema istini koja iz Boga izvire'… 'U njima hrabro daje sud o događajima i činjenicama, nerijetko otvara i one tužne prešućivane, krivotvorene i potiskivane stranice povijesti svoga naroda, upućujući uvijek iznova apel za traženjem istine i nastavljajući tako slijediti svoje časne predšasnike na zagrebačkoj nadbiskupskoj stolici: vapaje i borbu za istinu blaženog Alojzija Stepinca, neumornog svjedoka istine kardinala Franje Šepera i zaljubljenika u slobodu i istinu kardinala Franje Kuharića...'

'Znanstvenom metodologijom i pristupom, primjerenim stilom oblikuje tekstove u kojima se osjeća istinsko rodoljublje i domoljublje, što ga potiče da se posebice zauzima za zalječenje ratnih i poratnih rana, za uklanjanje nepravdi, za obranu dostojanstva svake ljudske osobe i za izgradnju humanijeg društva', stoji u izvješću povjerenstva.