Prema izvješću američkog National Climatic Data Centera, 'tijekom srpnja ove godine, vruće i suho vrijeme stvorilo je idealne uvjete za šumske požare u velikom dijelu SAD-a. U tom je mjesecu izgorjelo 813.418 hektara površina, što je četvrti najgori rezultat otkada postoje zapisi. Sa 9.869 požara ovogodišnji je srpanj bio peti najgori.

Jedno novo istraživanje predstavljeno u časopisu The Holocene pokazalo je da su klimatske prilike izravno povezane s brojem i razmjerima požara. Prema autorima njihov se broj značajno smanjio od 1500. do 1800. čemu je očigledno pridonijela ondašnja hladnija klima, poznata kao malo ledeno doba.

US Global Change Research tvrdi da se broj požara u SAD-u u posljednjih nekoliko desetljeća višestruko povećao, da su postali učestaliji i trajniji te da se njihova sezona produžila. 'Ovo povećanje snažno je povezano s povišenim proljetnim i ljetnim temperaturama te ranijim otapanjem snijega, što isušuje tlo i vegetaciju', piše u izvješću koje upozorava i na činjenicu da je broj opožarenih hektara u požarima od 1980-ih također u značajnom porastu (pogledajte grafikon desno).

Prema izvješću National Research Councila, broj požara na američkom zapadu u posljednjih se 30 godina učetverostručio, sezona vatrenih stihija produžila se za dva i pol mjeseca, a njihovi razmjeri povećali su se nekoliko puta. Znanstvenici NRC-a predviđaju da će se sa svakim stupnjem Celzijevim zatopljenja broj požara nadalje povećavati za dva do četiri puta.

U Hrvatskoj sve više gori i na kopnu

Podaci hrvatske Državne uprave za zaštitu i spašavanje pokazuju sličan trend. Ukupan broj požara u prvih osam mjeseci u 2012. u odnosu na 2011. značajno je porastao. Na kopnu je 2011. bilo ukupno 2.718 požara, a u 2012. čak 4.110, što je porast za gotovo 100 posto. U priobalju je u 2011. bilo 3.763 požara, a u 2012. godini 4.439.

Slavko Tucaković, glavni vatrogasni zapovjednik RH, kaže da se i u Hrvatskoj broj požara povećava sa zatopljenjem.

'U posljednjih nekoliko desetljeća i u Hrvatskoj je zabilježen porast broja požara, osobito na kopnu, gdje počinje gorjeti i bjelogorica', rekao je Tucaković i dodao: 'Prije je bilo nezamislivo da bjelogorična šuma gori, međutim mi sve češće imamo takvih pojava. Očigledno je da je uzrok tome veliko pomanjkanje vlage, tlo je isušeno, ali i biljke jer im nedostaje vode.'

Prema prvom čovjeku vatrogastva, najkritičnije godine bile su 2000, 2007. i 2012, a klimatske promjene očituju se i u vjetrovima.

'Dodatan problem su češće promjene ruže vjetrova koji su također postali snažniji. To je novi moment o kojem moramo voditi brige na požarištima pa je tu važna suradnja s Državnim hidrometeorološkim zavodom i općenito uvođenje znanstvenih segmenata u vatrogastvo', rekao je.

No Tucaković ističe da situacija u Hrvatskoj nije tako loša kada se gleda izgorjela površina po požaru.

'Španjolska, Italija, Francuska i Grčka imaju po požaru 5,8 ha opožarene površine, a Hrvatska 2,88. To je rezultat brzine i kvalitete intervencija. Zanimljivo je da Poljska ima najveći broj požara, što pokazuje da se indeks opasnosti od požara seli sve dalje na sjever, što treba pripisati globalnom zatopljenju', rekao je Tucaković.

Vatrogasni zapovjednik kaže da je Hrvatska u pretpristupnim fondovima EU navela potrebu za novim letjelicama, ali i za usavršavanjem jezika radi komunikacije i razmjene podataka sa susjednim zemljama.