Kako tvrdi BSA, neki korisnici kažu da piratiziraju 'cijelo vrijeme' ili 'uglavnom,' dok to drugi čine 'povremeno' ili 'rijetko'. Sve to rezultiralo je visokom stopom softverskog piratstva od 53 posto u Hrvatskoj prošle godine. Vrijednost nelicenciranog softvera u Hrvatskoj u 2011. iznosi, prema procjeni BSA, 380 milijuna kuna.

Studija također otkriva da su korisnici koji priznaju softversko piratstvo najčešće muškarci u dobi od 35 do 44 godine (27 posto).

BSA tvrdi da u Hrvatskoj 'sustavno provodi aktivnosti usmjerene na promicanje i zaštitu prava intelektualnog vlasništva' te nastavlja s postupanjem po prijavama slučajeva piratstva koje 'redovito zaprima.'

Prema stopi piratstva, Hrvatska se smjestila negdje između razvijenih tržišta, gdje je prosječna stopa piratstva 68 posto, te tržišta u razvoju, gdje je ta stopa 24 posto.

Metodologija globalne studije BSA uključuje prikupljanje 182 zasebna podatkovna izvora te anketu provedenu na 15.000 računalnih korisnika iz 33 zemlje koje zajedno čine 82 posto globalnog PC tržišta.

Kompletnu studiju možete pronaći na www.bsa.org/globalstudy