O svijetu virtualne stvarnosti rađeni su romani, stripovi, serije i filmovi, no ova kategorija nikad nije bila toliko opipljiva krajnjem potrošaču kao ove godine. Oculus, Sony, HTC i mnogi drugi na tržište su počeli donositi gadgete, koji donose toliko otkačeno realan pogled na 'digitalnu stvarnost' da je mnogima potrebno duže vrijeme prilagodbe jednom kada zakorače u njega. Poveže li se svijet virtualne stvarnosti sa stvarnim svijetom poput onoga što radi Virtuix Omni, jasnija je tvrdnja futurologa i analitičara kako ova godina predstavlja vrlo značajan korak ka sljedećoj eri računalstva. I dok su u prvom planu zabavni sadržaji poput igara, marljive ruke developera su već izdale i alate namijenjene izradi virtualnih svjetova u tri dimenzije, crtanju, istraživanju i još koječemu. Analitičari pak predviđaju da će do 2020. godine VR tržište vrijediti između 70 i 150 milijardi dolara, što ne čudi s obzirom da će se virtualna stvarnost po svoj prilici 'uhvatiti' i u poslovne te medicinske segmente. Sve ovo će u mjesecima i godinama koje slijede dovesti do drastičnog pada cijene i daljeg povećanja mogućnosti VR sustava.

Naziv 'umjetna inteligencija' se nerado koristi u znanstvenim krugovima, a s druge strane u medijima i svijetu potrošača već virtualni pomoćnici poput Cortane ili Siri označavaju taj pojam. Skeptici govore kako je AI zapravo definiran kao 'ono što još nismo napravili', jer je današnji AI u suštini tek 'sirovo računarstvo i algoritmi'. No, malo tko može biti skeptičan prema rezultatima koje današnji napredni algoritmi mogu polučiti. IBM-ov Watson, primjera radi, sada može bolje dijagnosticirati neke bolesti od liječnika, Microsoftove neuralne mreže mogu prepoznavati ljude bolje no ikad, uz nevjerojatno kvalitetno prepoznavanje ljudskog govora, a u prepoznavanju slikovnog sadržaja ne zaostaje ni drugi IT div - Google. Naravno, u mnogočemu je 'umjetna inteligencija' kakvu se poznaje danas i dalje inferiorna ljudima, jer je uglavnom krojena za posebne potrebe. No, ove godine su se ruke developerima otvorile da, pored spomenutih virtualnih pomoćnika iz mobilnog svijeta, integriraju ove napredne algoritme za brojne internetske servise, korisničku podršku i slično. 2016. godine je po mnogima označila početak kudikamo inteligentnijih chatbot sustava...no još uvijek je sve jako daleko od 'razumnog AI-ja' iz znanstvene fantastike. Za sada se valja zadovoljiti tek poboljšanim svakodnevnim komuniciranjem

Možda više no ikad - ljudima je potrebn(ij)a nova tehnologija za baterije. Tekuća godina je donijela niz novih ideja i istraživanja koja obećavaju mnogo, no skeptici će vrlo rado primijetiti kako je situacija iz godine u godinu ista. Pored većeg kapaciteta uz iste dimenzije, veliki dio pažnje u istraživanjima zauzima i sigurnost. Litij-ionske baterije su problematične, pored svih sigurnosnih sustava koje mogu imati i dalje mogu postati prava noćna mora. Jedno od rješenja donosi SolidEnergy Systems, svojevrsni spin-off MIT-a. Veliki dio ovakvih istraživanja završi zaboravljen zbog ovog ili onog razloga, no čini se kako će vrlo sigurna, manja i bolja baterija na tržište stići već od studenog - jer je proizvodnja već isplanirana. Pokažu li se obećanja točnim, valja očekivati istinski procvat električnih automobila, ali konačno i nosive gadgete koje neće trebati puniti svakog dana.

Multirotori, multirotori posvuda. Mnoštvo projekata vezanih uz zabavu (poput cirkusa s ovim bespilotnim letjelicama) je propalo, no umjesto njih je stiglo još više natjecanja, gotovih rješenja namijenjenih kućanstvima pa i više od toga. Divovi e-commerce industrije i moderne pošte već su podebelo u fazi razvoja letjelica koje će u blizini trgovina dostavljati stvari od običnih pisama pa sve do paketa. Regulative vezane uz bespilotne letjelice su osvježene, a dok donose i pregršt besmislenog i starog materijala, otvorile su put razvoju novih i sigurnijih letjelica kojima može upravljati bilo tko. Napredni sustavi za izbjegavanje sudara i rušenja, programiranje kretanja unaprijed, siguran povratak blizu pilota na zemlji u slučaju problema s letom i sl. samo je dio novotarija koje su danas više pravilo nego izuzetak.

Mnogi će rado spomenuti svijet autonomnih automobila kao ključnu točku 2016. godine, no stvar je još uvijek (pre)ambiciozna. Danas se može govoriti tek o poluautonomnim rješenjima, koja u suštini integriraju ranije poznate tehnologije u jedinstvene sustave. Proizvođači automobila su u marketinške potrebe počeli koristiti kojekakve termine, no agencije za zaštitu potrošača odlučile su pokazati zube pa se problematičan sadržaj počeo i micati. Ustuknuo je čak i Tesla Motors, koji više no ikad do sada, naglašava kako je njihov 'Autopilot' tek 'okus onoga što slijedi' te da se u sustav ne smije potpuno uzdati. Usprkos tome, današnja napredna rješenja koja se sve više integriraju u vozila te aktivno/pasivno se brinu o sigurnosti putnika nerijetko su kudikamo boljih reakcija od 'vozača od krvi i mesa', što ne čudi pretjerano. S druge strane, ranije spomenuta umjetna inteligencija i algoritmi još uvijek nisu u stanju imati intuiciju i procjenjivati neke stvari poput ljudi pa je izgledno da će svijet potpuno autonomnih vozila pričekati još desetak godina.