Tijekom kampanje namijenjene poslovnim korisnicima diljem Hrvatske, BSA - The Software Alliance je kontaktirao nekoliko tisuća domaćih poslovnih subjekata kako bi promovirao ovlaštenu poslovnu uporabu računalnih programa.

Kampanja je pokrenuta slijedom rezultata posljednje studije 'Nelicencirani softver i prijetnje kibernetičkoj sigurnosti', čiji je naručitelj BSA, a koja je potvrdila čvrstu povezanost između nelicenciranog softvera i malvera na računalima.

Analiza, koju je provela globalna analitička kuća IDC, pokazuje da s rastom stope nelicenciranog računalnog softvera u zemlji, raste i broj incidenata povezanih s malverom u toj zemlji. Stoga bi, tvrde u BSA, uklanjanje nelicenciranog softvera s poslovnih mreža moglo pomoći u smanjenju rizika od kibernetičkih sigurnosnih incidenata.

BSA i Carinska uprava već su surađivale - primjerice, održan je trening o softverskom licenciranju za policajce i carinike.

'Nakon edukativnih aktivnosti i unaprjeđenjem dosadašnjih metodološko-operativnih postupanja, do sada je obavljeno ukupno 78 nadzora nad primjenom odredbi Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, od čega je u 26 slučaja utvrđena nepravilnost.

Temeljem provedenih analiza i obrade informacija o počinjenim nepravilnostima u području korištenja nelicenciranih softvera, u narednim razdobljima najavljujemo pojačane aktivnosti nadzora nad nelegalnim korištenjem računalnih programa.

Suzbijanje sive ekonomije i nelojalne konkurencije te sprečavanje i prevencija neovlaštenog korištenja softvera jedan je od prioriteta postupanja u okviru nadzornih aktivnosti koje će provoditi Carinska uprava', najavio je Zlatko Grabar, ravnatelj Carinske uprave.

Izvješće 'EU Cybersecurity Dashboard', koje je izradio BSA - The Software Alliance, procjenjuje nacionalne zakone, pravila i politike u svih 28 zemalja članica EU prema ukupno 25 kriterija koje smatra neophodnim za učinkovitu zaštitu kibernetičke sigurnosti.

Istraživanje je, između ostalog, pokazalo kako većina država članica EU prepoznaje kibernetičku sigurnost kao nacionalni prioritet - osobito s obzirom na kritične infrastrukture. Postoje značajne razlike između politika kibernetičke sigurnosti država članica, pravnih okvira i operativnih sposobnosti, što rezultira značajnim propustima u ukupnoj razini zaštite kibernetičke sigurnosti u Europi.

Gotovo sve države članice EU uspostavile su timove za rješavanje kibernetičkih incidenata, no razine zadaća i iskustva su različite. Uočen je zabrinjavajući nedostatak sustavne javno-privatne suradnje te suradnje u području kibernetičke sigurnosti između vlada zemalja EU i nevladinih subjekata te međunarodnih partnera.

'Zajedno s Carinskom upravom, koja intenzivno provodi nadzor kod poslovnih subjekata, smatramo kako je neophodna suradnja na višoj razini te okupljanje svih dionika u sustavu kibernetičke sigurnosti Republike Hrvatske.

Stoga pokrećemo inicijativu za sigurnije poslovno okruženje u Hrvatskoj, kojom želimo povezati javne institucije i privatni sektor te surađivati na svim mogućim poljima - edukacije, nadzora, tehničkih aspekta sigurnosti, pravne inicijative', rekla je Ivana Jurin Puhalo, zastupnica BSA u Hrvatskoj.