Drevni čovjekov rođak iz roda paranthropusa imao je tako snažnu čeljust i velike zube da su ga nazvali 'Orašarom', a čini se da je najviše volio jesti travu
'On je najvjerojatnije jeo travu, i sigurno nije jeo orahe', izjavio je geokemičar Thure Cerlin sa Sveučilišta u Utahu, autor studije objavljene u stručnom časopisu "Proceedings of the National Academy Sciences".
S kutnjacima trostruko većim od onih današnjeg čovjeka, čovječji predak Paranthropus boisei je, kako se vjeruje, živio prije otprilike 1,2 milijuna do 2,3 milijuna godina.
Lubanja s divovskim zubima pronađena u Tanzaniji 1959. zaslužna je za naziv 'Orašar'. No, američki i kenijski znanstvenici kažu da je Paranthropus boisei jeo travu i vjerojatno se hranio na istim pašnjacima s precima zebri i nilskih konja.
Proučivši zubnu caklinu 22 jedinke 'Orašara', znanstvenici su zaključili da se taj čovjekov predak hranio travom, a ne lišćem, orašastim plodovima i voćem.
Slične prehrambene navike imala je samo jedna izumrla vrsta pavijana.
'Takve prehrambene navike Paranthropusa boisei čine jedinstvenom vrstom hominida potpuno drukčijom od svih ostalih', rekao je Kevin Uno sa sveučilišta u Utahu, jedan od autora studije.
