Bude li sve išlo po planu, za otprilike tri tjedna - 29. ožujka, da budemo precizniji - Anne McClain i Christina Koch napustit će Međunarodnu svemirsku stanicu i primiti se inženjerskog posla izvan svemirske letjelice. Bit će to prvi put u povijesti da će u svemiru boraviti isključivo ženska posada. Žene će istovremeno obavljati ključne poslove na terenu; Mary Lawrence i Kristen Facciol nadzirat će operaciju iz NASA-ina svemirskog centra Johnson u Houstonu.

Žene su letjele i prije, bile su i među žrtvama najvećih svemirskih nesreća, no nikad nisu bile tako brojne kao sada. Malo-pomalo one osvajaju teritorij koji im pripada i koji zaslužuju svojim radom. Od grčke matematičarke Hipatije, preko prve programerke Ade Lovelace i 'majke pulsara' Jocelyn Bell Burnell do eksperimentalne fizičarke Chien-Shiung Wu, žene su ostavile veliki trag u povijesti tehnoloških izuma. Daleko veći no što im se priznaje. Ovo je priča o njima.

Hedy Lamarr, žena bez koje ne bi postojao WiFi

Ne morate biti fan crno-bijelih filmova iz zlatnog doba kinematografije, ali sigurno ste čuli za Hedy Lamarr; možda ste tu i tamo naletjeli na koji prizor u kojem kadar dijeli s glumcem Clarkom Gableom ili vidjeli scenu iz legendarnog čehoslovačkog filma 'Ekstaza', u kojem je uz zagrebačkog glumca Zvonimira Rogoza prikazala svoje nago tijelo i odglumila orgazam. No Lamarr je bila daleko više od holivudske dive. Kad joj je dosadio glamurozni život, nije se povukla u osamu kakve vile uz obale Tihog oceana, nego je zasukala rukave i posvetila se znanstvenim eksperimentima.

Rođena Bečanka, pravim imenom Hedwig Eva Maria Kiesler, Hedy Lamarr bila je i inovatorica u području bežičnih komunikacija. Kao otvorena protivnica fašističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu, prijavila je 1942. patent upravljanja torpedom izmjenjivim frekvencijama, koje bi stoga bilo nemoguće predvidjeti i omesti.

Iako mornarica SAD-a izum nije iskoristila, ta se tehnologija, bez koje bi bio nemoguć WiFi, i danas koristi za mobilne telefone i za upravljanje frekvencijama. Premda se od svog izuma nije obogatila, nisu joj čak rekli ni hvala, danas je smatraju velikom inovatoricom pa se međunarodni Dan izumitelja slavi 9. studenoga, na njezin rođendan.

Sestra Mary pomogla u razvoju BASIC-a

Mislite li da je Whoopi Goldberg u filmu 'Redovnice nastupaju' bila najkul časna sestra svih vremena, pa makar i lažna, prevarili ste se. Sestra Mary Kenneth Keller bila je apsolutni šef i vizionar: ona je bila prva žena koja je dobila doktorat iz računalnih znanosti i pomogla je u razvoju računalnog jezika BASIC u američkom Dartmouthu.

Prije sestre Marije ovaj se koledž, jedan od najcjenjenijih u cijeloj Americi, pa tako i svijetu, smatrao mjestom u kojem mogu učiti i raditi samo muškarci. Kako bi zaokružila svoja postignuća, sestra Mary je osnovala i dvadeset godina upravljala odjelom informatike na koledžu Clarke. Također, među prvima je prepoznala značenje računala i poticala studente da ih koriste u svojim akademskim aktivnostima.

Radia Perlman, 'majka interneta'

Radiju Perlman mnogi nazivaju 'majkom interneta'. Mrežna inženjerka i dizajnerica softvera s doktoratom računalnih znanosti s MIT-a zaslužna je za više od 80 patenata koji se vežu uz njen doprinos razvoju interneta. Za svoj je rad primila mnoge nagrade, a Data Communications Magazine dvaput ju je proglasio jednom od 20 najutjecajnijih ljudi u svom području. Istina, Perlman nije izmislila internet, ali je napisala algoritam STP protokola.

Godine 1985. Perlman je radila za Digital Equipment, korporaciju koja je pokušavala riješiti problem dijeljenja datoteka između računala. I tu se domislila rješenja, previše kompliciranog da ga ovdje elaboriramo. Recimo tek da je riječ o protokolu čija je glavna zadaća osiguravanje redundantnih linkova u mreži i sprječavanje pojava petlji. Uglavnom, STP je brzo prihvaćen kao standardni protokol koji je omogućio Ethernetu da rukuje velikim mrežama.

Perlman tu nije stala; radila je na TRILL protokolu koji će zamijeniti STP i poboljšati sigurnost podataka. 'Majka interneta' ne voli svoj nadimak i čudi se da je uopće poznaju po STP-u. Trebalo joj je manje od tjedan dana da pronađe algoritam i napiše protokol; imala je, kaže, dovoljno vremena da usput napiše pjesmu u kojoj objašnjava kako funkcionira STP.

Carol Shaw, prva dizajnerica videoigara

Carol Shaw ostat će pak upamćena kao prva dizajnerica videoigara. Rođena 1955. u kalifornijskom Palo Altu, dakle na pravom mjestu, odmalena se zanimala za tehničke stvari pa je s braćom lemila te slagala makete željeznica i električnih vlakića. Bila je izvanredna matematičarka. Natjecala se i osvajala nagrade i užasno se živcirala kad bi joj rekli da je dobra u matematici - za curu.

Sve su je više zanimala računala, pa je diplomirala inženjerstvo na koledžu Berkeley. Zaposlila se u Atariju, tvrtki koja je manje-više izmislila videoigre, i počela programirati za novu NCS konzolu. Poslije je radila za Activision te je programirala svoju najpoznatiju igru River Raid. Bila je to bazična 2D akcijska igra s preprekama, pucačinom i traženjem predmeta kojima se vraća energija. Njezine su igre i Video Checkers, 3-D Tic-Tac-Toe, Super Breakout i Happy Trails.

Katherine Johnson, žena koja je pomogla da se ljudi spuste na Mjesec (i vrate na Zemlju)

Katherine Johnson je utjecajna fizičarka, svemirska znanstvenica i matematičarka koja je ranom primjenom elektroničkih računala u NASA-i pridonijela američkom aeronautičkom i svemirskom programu. Usput je izračunala putanju projekta Mercury i leta Apolla 11 na Mjesec.

Godine 1970. radila je na misiji Apolla 13 na Mjesecu. Misija je prekinuta, a njen je rad na procedurama izrade sigurnosnih kopija i grafikona pomogao posadi da se sigurno vrati na Zemlju. Njezini izračuni također su bili bitni za početak programa Space Shuttle, a radila je i na planovima za misiju na Mars. Gospođa Johnson ušla je u 101. godinu života. Prije tri godine odbila je da se njen lik nađe na kutiji figurica Lego, a lani je Mattel najavio izradu Barbie nalik Johnsonovoj, s identifikacijskom oznakom NASA-e.

Ellen Ochoa, svemirska letačica i izumiteljica

Dr. Ellen Ochoa bivša je astronautica, ravnateljica svemirskog centra Johnson i prava pionirka tehnologije svemirskih letova. Kao astronautica provela je gotovo 1000 sati u svemiru, što joj je donijelo niz priznanja. Bila je i prva hispanska žena u svemiru. No ni to nije sve: proslavila se i kao izumiteljica optičkih sustava za Nacionalni laboratorij Sandia, a razvila je i računalni sustav namijenjen ekspedicijama koje provodi NASA-in istraživački centar Ames.

Grace Murray Hopper, kreatorica programskog jezika

Kontraadmiralica američke ratne mornarice Grace Murray Hopper bila je jedan od prvih programera računala Harvard Mark I i odgovorna za razvoj prvog kompajlera za jezik programiranja računala.

Popularizirala je ideju strojno neovisnih programskih jezika, što je dovelo do razvoja COBOL-a, ranog programskog jezika visoke razine koji se i danas koristi. Uvijek je sanjala programski jezik napisan na engleskom jeziku, a poznata je i kao prva članica Britanskog računalnog društva.

Henrietta Swan Leavitt, žena koja je radila kao računalo

Vratimo se malo u prošlost, u posljednje godine 19. stoljeća, na opservatorij Harvardova sveučilišta u kojem je Henrietta Swan Leavitt radila kao - računalo. Bila je osoba zadužena za izvođenje matematičkih kalkulacija u vrijeme dok je to bio zamoran posao koji se izvodio ručno.

Bila je astronom po struci i analizirala je fotografske ploče Malog Magellanova oblaka u sklopu kojih je proučavala promjenjive zvijezde vrste cefeida. Zaključila je da postoji uzajamna ovisnost između sjaja zvijezde i perioda promjene prividne zvjezdane veličine. Zahvaljujući njenom radu, Edwin Hubble došao je do zaključka da se svemir širi. Hubble je kasnije dobio svoj teleskop, a njenim imenom nazvani su asteroid i krater na Mjesecu.

Ada Lovelace, čarobnica brojeva

Koji bi popis bio potpun bez izumiteljice programiranja Ade Lovelace? Jedina kći slavnog pjesnika lorda Byrona i 11. baronice Wentworth bila je suradnica Charlesa Babbagea, slavnog izumitelja analitičkog stroja. Adine bilješke o stroju sadrže ono što se danas smatra prvim algoritmom.

'Ta je čarobnica brojeva bacila svoje čini na najapstraktniju od svih znanosti i zauzdala je snagom koju posjeduju rijetki muški intelekti', opisao je jednom Babbage groficu Lovelace, ženu koju se s pravom smatra prvom računalnom programerkom. Uostalom, baš je u njenu čast programski jezik i nazvan Ada.

Dame Susan, studentica koja je otkrila pulsare

Jocelyn Bell Burnell, odnosno dame Susan, otkako joj je britanski dvor dodijelio plemićku titulu, astrofizičarka je iz Sjeverne Irske koja je još kao studentica poslijediplomskog studija 1967. otkrila prve radiopulsare. Zaslužna je za 'jedno od najznačajnijih znanstvenih dostignuća 20. stoljeća' nagrađeno Nobelovom nagradom za fiziku 1974. godine, ali njeno ime nije se pojavilo među laureatima.

Neki su govorili da je to stoga jer je bila samo studentica, neki zato što je bila žena, a neki misle da je istina, kao i uvijek, negdje u sredini. Ona sama nikad tome nije pridavala veliku pažnju. 'Vjerujem da se Nobelove nagrade ne bi trebale dodjeljivati studentima, osim u iznimnim slučajevima, a ovo nije bio taj slučaj', rekla je jednom prilikom.

Nagrade i titule nisu je mogle vječno zaobilaziti. Postavili su je za predsjednicu Kraljevskog astronomskog društva, šeficu Instituta za fiziku, a lani je dobila Specijalnu nagradu za poseban doprinos temeljnoj fizici. Sav novac koji ide uz ovu nagradu, a riječ je o 2,3 milijuna funti, darovala je ženama, etničkim manjinama i izbjeglim studentima kako bi si svi oni mogli priuštiti studij fizike.